O samom nastanku 1. aprila postoji nekoliko teorija no niti jedna vjerodostojno ne objašnjava porijeko ovog dana.

Iako je podrijetlo ove tradicija obavijeno velom misterija, jedna od najpopularnijih teorija tvrdi kako su Rimljani i Hindusi slavili proljenti ekvinocij početkom 23. ožujka i završetkom na Novu godinu - 1. aprila. Kada je papa Gregor XIII 1582. godine Julijanski kalendar zamijenio novim, Gregorijanskim kalendarom, po kojem se Nova godina slavila 1. siječnja, mnogi novi datum nisu htjeli prihvatititi ili za njega nisu znali, pa su slavili po starom. Ljude koji su nastavili sa starim običajem počelo se nazivati "travanjskim budalama".

Pročitajte najbolje prvotravanjske šale

Od špageta koje rastu na drveću, preko prve prvotravanjske podvale sovjetskih novina na koju su nasjeli i najugledniji svjetski mediji pa do Googleovih podvala, svake godine 1. travnja smišljamo neku zabavnu izmišljotinu i nadamo se da će netko u nju povjerovati. U posljednjih 70 godina čitatelji i gledatelji nasjedali su na kojekakve šale, pa pročitajte neke od najboljih, piše Tportal.

Gmail Motion
Kad je Google u pitanju, teško je izdvojiti njihovu najbolju prvotravanjsku šalu jer su svake godine sve bolje. Prošle su ih godine imali nekoliko, ali podsjetit ćemo vas na Gmail Motion. Naime, sve koji su se 1. travnja 2011. logirali u svoj Gmail, pri dnu stranice dočekala je poruka: 'Introducing a new way to interact with Gmail – using your body! Gmail Motion can help you improve the way you interact with your email.' Premda zvuči jako zamamno, upravljanje elektronskom poštom pokretima tijela još uvijek je daleko od stvarnosti.

Leteći pingvini
Relativno nedavno čitateljima je dobro podvalio i britanski BBC koji je objavio navodnu snimku nastalu blizu Antarktike za serijal 'Miracles of Evolution', a na kojoj se vide adelijski pingvini kako lete. Video na YouTubeu bio je jedan od najgledanijih te godine, a voditelj Terry Jones, vjerojatno najpoznatiji kao jedan od Pythonovaca, objasnio je da su pingvini odlučili zimu provesti u tropskim šumama Južne Amerike na suncu, umjesto da griju jedan drugog u polarnim uvjetima. Naravno, uskoro su objavili i video o nastanku specijalnih efekata pomoću kojih su simulirali let pingvina.

26-dnevni maraton
Izgubljen u prijevodu našao se maratonac Kimo Nakajimi, Japanac koji se prijavio za poznati londonski maraton, ali je zbog greške u prijevodu mislio da mora trčati 26 dana, a ne 26 milja (41 kilometar). Tako je barem 1. travnja 1981. objavljeno u novinama Daily Mail. Prema njihovim riječima, u vrijeme pisanja teksta Nakajimi se još uvijek nalazio negdje na engleskim cestama, još uvijek trčeći, odlučan završiti utrku. Mnogi su se ljudi javljali u redakciju i tvrdili da su ga vidjeli, ali ga nisu uspjeli zaustaviti. Greška u prijevodu pripisana je Timothyju Bryantu, direktoru, koji je za novine izjavio: 'Preveo sam pravila i poslao mu. Ali japanski učim tek dvije godine i napravio sam grešku. Čini se da on misli da mi i inače imamo tako duge maratone.'

Prva sovjetska šala
1988. godina ostat će zapamćena u sovjetskom novinarstvu. Naime, tada su 1. travnja sovjetske novine Izvestia izvijestile da zvijezda argentinskog nogometa Diego Maradona pregovara s klubom Spartak iz Moskve. Spartak mu je, prema članku, transfer trebao platiti šest milijuna dolara. Uredništvo Izvestije priznalo je vrlo brzo da je priča prvotravanjska šala, ali samo zato što je na priču nasjeo ugledni Associated Press koji se također naknadno ispričavao čitateljima. No, postoji dovoljno dobar razlog zašto je AP nasjeo. Naime, to je bilo prvi put u modernoj povijesti da su sovjetske novine objavile prvotravanjsku šalu. 

Selo Asteriksa
Velika otkrića uvijek su diskutabilne podvale i na njih je vrlo teško nasjesti. Čovjek bi pomislio da će tako pogotovo biti s otkrićem Asteriksova sela, ali ne! Bilo je onih koji su povjerovali u lociranje omiljenog stripovskog lika. Londonski Independent je 1993. godine objavio da su arheolozi otkrili 3000 godina staro selo Asteriksa, koje se navodno nalazilo u Le Yaudetu, pokraj Lanniona u Francuskoj, na gotovo istom mjestu na koje je autor Rene Goscinny smjestio radnju svog stripa. Znanstvenici i stručnjaci s Oxforda i Sveučilišta Brest navodno su bili pronašli i dokaze da selo nikad nije palo pod rimsku okupaciju, a javnosti su kao dokaz predočili i keltske kovanice s likom divlje svinje (omiljena Obeliksova hrana). 

Apokalipsa sutra
Osim otkrića vrlo su popularna oduvijek bila i apokaliptična predviđanja, smakovi svijeta i katastrofe neviđenih razmjera. 31. ožujka 1940. godine Institut Franklin objavio je obavijest za medije u kojoj je izričito tvrdio da će sutradan svijet nestati. Na obavijest je nasjela radiostanica KYW koja je u eteru objavila: 'Naše najgore strahove da će svijet nestati potvrdili su astronomi s Instituta Franklin u Philadelphiji. Znanstvenici su izračunali kraj svijeta sutra u tri sata poslijepodne. I ne radi se o prvotravanjskoj šali. Može se provjeriti kod Wagnera Schlesingera, direktora planetarija u našem gradu.' Naravno, reakcija javnosti bila je neizbježna. Lokalne vlasti preplavili su histerični telefonski pozivi. Panika je popustila tek kad je Institut Franklin izdao novo priopćenje u kojem tvrdi da ništa nisu predvidjeli, da bi se ispostavilo da je cijelu priču podmetnuo William Castellini, zadužen za odnose s javnošću u Institutu. On je samo htio reklamirati predavanje na institutu pod nazivom 'Kako će svijet završiti?'. Ubrzo nakon toga Castellini je dobio otkaz.

Žetva špageta
Jedna od najpoznatijih prvotravanjskih podvala u povijesti je ona koju je 1. travnja 1957. objavio BBC u emisiji Panorama. Zahvaljujući toploj zimi i uspješnoj borbi protiv nametnika, švicarski poljoprivrednici uživaju u urodu špageta. Vijest je popratila i snimka poljoprivrednika koji s drveća beru špagete. Naravno, nevjerojatan broj gledatelja zainteresirao se za ovu pojavu te  su zvali redakciju da saznaju kako da i sami uzgoje špagete. Na to su urednici emisije glatko odgovarali: 'Stavite mladicu špageta u limenku umaka od rajčice i nadajte se najboljem!'

Kako dobiti televiziju u boji?
Također jednu od legendarnih provala objavila je švedska televizija 1. travnja 1962. godine kad je program još bio emitiran u crno-bijeloj tehnici. Tog dana uživo se javio stručnjak za tehnologiju Kjell Stensson koji je gledateljima objasnio da sad sami mogu u svom domu, zahvaljujući napretku tehnologije, gledati program u boji. Sve što trebaju učiniti jest navući najlon čarapu preko ekrana televizora. Stensson je čak demonstrirao proces. Iako je na tisuće ljudi nasjelo na štos, televizija u boji u Švedskoj je krenula s emitiranjem 1. travnja 1970. godine, piše Tportal.