Pojavljuje se u mnogim svjetskim mitovima. Kao i u mnogim drugim kulturama, u Egiptu su jaja smatrali simbolom plodnosti i blagostanja. Egipćani su vjerovali da se Zemlja doslovno izlegla iz jaja. Taj se običaj kasnije proširio cijelim svijetom.

U religijama staroga Bliskog istoka kao kozmičko jaje, simbol stvaranja. Iz njega nastaje i sam Univerzum. „Na početku je postojalo samo jedno veliko crno jaje. U jajetu je bio kaos...” – tako počinju mnogi mitovi. I u hrvatskom se mitu može pročitati: „U početku je postojalo veliko jaje, a u jajetu počivao je Svarog, božanski tvorac…”

Koliko su ljudi cijenili jaja i smatrali ih moćnima pokazuje i to što su ih stavljali u temelje kuća kako bi buduće stanare štitila od zla. Bio je običaj da jaja dočekaju mladence na kućnom pragu. Jaja su običavali stavljati u krila tek udatih djevojaka. U vrijeme nastanka kršćanstva postala su znak ponovnog rađanja života. Poput pileta koje probija ljusku jajeta i izlazi u život, tako je i Isus ustao iz groba. Kod starih Druida obično kokošje jaje bilo je simbol dostojanstva i položaja.

Upravo će se kokošja jaja ovih dana naći na vašim stolovima. Bit će raznih boja i šara, ovisno o umijeću domaćina (uglavnom domaćica). No, osim kokošjih susrećemo u kuhinji (rjeđe) i druga jaja – prepeličja, guščja, pačja, nojeva…

I sve ostale ptice nesu jaja. Ta su jaja različite veličine i oblika. Oblikom se ne razlikuju previše od kokošjih, ali su kod nekih vrsta više kuglasta ili kruškolika, a kod drugih više valjkasta. O boji jaja može se reći općenito da su jaja što ih ptice odlažu u duplje većinom bijela ili jednobojna, a ona u otvorenim gnijezdima istočkana ili pjegasta. Ali ima ptica čija su jaja plava, zelena, pa čak i ružičasta. Araukana, vrsta kokoši iz Čilea, nosi svijetlozelena, ružičasta i plava jaja. Stoga je neki nazivaju „uskrsna kokoš”. Emu nese jaja tamnozelene boje, ali tijekom inkubacije tamne i postanu gotovo crna.

Mnogi misle da veće ptice nose i veća jaja. Ali, veličina jaja kojeg je snijela ptica ne ovisi uvijek o veličini ptice, već o tome koliko je hrane potrebno za ishranu ploda dok se ne izlegne ptići. Neki se ptići mogu odmah nakon izlijeganja brinuti o sebi. Oni se izlegu iz velikih jaja gdje im veliki žumanjak omogućava da se dobro razviju. Ptići koji se izlegu iz manjih jaja nisu se dovoljno razvili i ne mogu se odmah brinuti o sebi.

Žumanjak jaja većine ptica je žut do narančast, ali jaja pingvina imaju crveni žumanjak. Naime, pingvini se, osim ribom, uglavnom hrane malim crvenim rakovima koji daju boju žumanjku.

■ Od svih ptica najveće jaje ima noj (struthio camelus). Prosječno nojevo jaje dugačko je od 15 do 20 cm, poprečni mu je promjer od 10 do 15 cm. Masa mu je od 1,65 do 1,8 kg, što odgovara masi 24 kokošja jaja. Da bi se skuhalo nojevo jaje, mora se kuhati oko 40 minuta. Debljina je njegove ljuske 15,8 mm, ono može izdržati težinu od 130 kg da ne pukne. Najveće zabilježeno nojevo jaje imalo je masu 2,35 kg, a sneseno je u srpnju 1997. godine na farmi nojeva Datong Shanxuju u Kini. To je najveće jaje živuće ptice. Ali Aepyornis, tj. „ptica-slon”, koja je mogla doseći masu i do pola tone, a visinu oko tri metra, imala je jaja koja su mogla biti dugačka i do pola metra. Bilo je veliko kao 180 kokošjih ili 12 000 kolibrijevih jaja. Nadimak „ptica-slon” u 13. je stoljeću ovoj ptici dao Marco Polo. U bilješkama koje se više temelje na legendama nego na činjenicama Marco Polo je zapisao kako na Madagaskaru živi vrsta ptice koja je tako snažna da svojim kandžama može zgrabiti slona i podići ga u zrak.

■  NAJMANJA JAJA od svih ptica nosi kolibrić Mellisuga minima. Najmanje jaje te vrste koje je zabilježeno bilo je 9,9 milimetara dugačko i tek 0,365 grama teško.

■  NAJMANJA PTICA jedna je vrste kolibrića (Mellisuga helenae). Jedno takvo jaje, koje se nalazi u Nacionalnom muzeju u Washingtonu, dugačko je 11,4 mm, promjer mu je 8 mm, a teško je 0,5 grama. Nađeno je u svibnju 1906. godine kod Boyatea, nedaleko od Santiaga na Kubi i kasnije poklonjeno muzeju.

■  OD EUROPSKIH PTICA NAJVEĆE JAJE ima ždral, a najmanje kraljić (oko 14 x 10 mm, a teško oko 0,7 grama).

■  NAJDULJU INKUBACIJU imaju jaja albatrosa lutalice (Diomedea exulans) .Njihova inkubacija obično iznosi od 75 do 82 dana.

■  NAJKRAĆU INKUBACIJU imaju jaja batokljuna (Coccothraustes coccothraustes), čija inkubacija traje samo od osam do devet dana.

■  OSIM PTICA, IZ JAJA SE LEGU I GMAZOVI, RIBE, PA ČAK I NEKI SISAVCI.

Gušterica na sunčanome mjestu, u pijesku među kamenčićima, ostavi desetak izduženih bijelih jaja s tankom mekanom ljuskom. Mjesec dana kasnije izlaze sićušne gušterice.

■  Nakon dugogodišnjeg proučavanja morskih kornjača koje jaja polažu u pijesku, biolozi su došli do zanimljivog otkrića: ako je temperatura pijeska iznad 29 Celzijevih stupnjeva, izleći će se više ženki, a kada je niža više mužjaka.

■  I krokodili izlaze iz jaja. Tek izlegli krokodilići tri su puta dulji od jaja iz kojega su se izlegli.

■  I, izumrli, dinosauri izlijegali su se iz jaja. Najveća jaja dinosaura koja su do sada nađena pripadala su 12 metara dugačkom sauropodu naziva Hypselosaurus priscus (što bi u prijevodu značilo gušter visoka hrpta) koji je živio prije otprilike 80 milijuna godina. Primjerci pronađeni u listopadu 1961. godine u blizini mjesta Aix-en-Provence u Francuskoj bili su visoki 30 cm, promjera 25,5 cm, a volumen im je bio 3,3 litre.

■  Čudnovati kljunaš jedan je od četiri još živuće vrste prasisavaca koji ne rađaju žive mlade nego legu jaja.

Kada sljedećih dana budete uživali u lijepim pisanicama, sjetite se da postoji još mnogo drugih vrsta jaja.