1. Astronomsko, a ne meteorološko ljeto

Već neko vrijeme je toplo, iako ljeto počinje tek danas. To je zbog toga jer je danas prvi dan astrološkog ljeta, a ne meteorološkog. Meteorološko ljeto počelo je 1. lipnja i traje do 31. kolovoza. Meteorološka sezona sastoji se od četiri razdoblja po tri mjeseca u skladu s gregorijanskim ili kršćanskim kalendarom.

Meteorološke sezone razlikuju se od astroloških godišnjih doba, jer se astronomske sezone temelje na položaju Zemlje u odnosu na sunce, dok su meteorološke sezone temeljene na godišnjem ciklusu temperature.

2. Ponoćno sunce vidljivo je u Arktičkom krugu

Polarni dan ili ponoćno sunce je prirodna pojava koja se javlja sjeverno od Arktičkog kruga i južno od Antarktičkog kruga, a Sunce ne izlazi ispod obzora i sija 24 sata na dan. Vrijeme tijekom kojeg sunce ne zalazi ovisi o zemljopisnom položaju mjesta. Broj dana u godini gdje je ponoćno sunce vidljivo povećava se dalje prema polovima. Međutim, u Antarktičkom krugu nema stalnih ljudskih naselja.

U Arktičkom krugu, ponoćno sunce vidljivo je u Aljasci, Kanadi, Grenlandu, Islandu, Finskoj, Norveškoj, Rusiji i Švedskoj. Ponoćno sunce vidljivo je na Arktičkom krugu od 12. lipnja do 1. srpnja.

3. Ljetni solsticij je koji obilježavaju razne kulture

Sjeverno-europski pogani još uvijek slave ljetni solsticij festivalom Midsummer, gdje se mnogi okupljaju kako bi gledali sunce kako dosiže najvišu točku u monolitnim strukturama Stonehenga. Ostale suvremene proslave uključuju ogromne krijesove i lomače. Katolička je crkva pokušala integrirati festival u blagdan poznat kao blagdan Sv. Ivana Krstitelja koji 24. lipnja slavi rođenje Ivana Krstitelja, proroka koji je krstio Isusa Krista.

Ljetni solsticij su slavile i razne pretkršćanske kulture u Sjevernoj Europi. Moderni festivali su relikvija prošlosti koja uključuje krijesove koji su namjeravali izbaciti zle duhove i vještice.