2016. - Međunarodna godina mahunarki
Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) proglasila je na svojoj 68. sjednici 2016. godinu Međunarodnom godinom mahunarki.
Ciljevi Međunarodne godine mahunarki jesu pojačati svijest javnosti o prehrambenoj dobrobiti mahunarki kao dijelu održive proizvodnje hrane radi njezine sigurnosti i ishrane. Godina će stvoriti jedinstvenu priliku za poticanje veza u cjelokupnom prehrambenom lancu koji će bolje iskoristiti proteine dobivene iz mahunarki, potaknuti daljnju proizvodnju mahunarki, bolje iskoristiti plodored i riješiti izazove na tržištu mahunarki.
Što su mahunarke i zašto su važne?
Mahunarke su godišnji usjevi od jednog do 12 zrna ili sjemenki različitog oblika, veličine i boje unutar mahune. Koriste se za hranu za ljude i hranu za životinje. Pojam mahunarki ograničen je na usjeve koji se beru isključivo za suho zrno, te time isključuju usjevi koji se beru zeleni za hranu (zeleni grašak, zeleni grad i sl.) koji su klasificirani kao povrće. Također, isključeni su usjevi koji se uglavnom koriste za izvlačenje ulja (npr. soja i kikiriki) te mahunarke koje se koriste isključivo u sjetvene svrhe (npr. sjeme djeteline i lucerne).
Mahunarke kao što su leća, grah, grašak i slanutak ključni su dio opće prehrambene košarice. Mahunarke su vitalni izvor biljnih proteina i aminokiselina za ljude diljem svijeta i trebali biti dio zdrave prehrane za rješavanje pretilosti, kao i u sprečavanju i pomoći kroničnih bolesti kao što su dijabetes, srčana stanja i rak. Također su važan izvor biljnih proteina za životinje.
Osim toga, mahunarke su biljke koje imaju svojstva fiksiranja dušika koji doprinosi povećanju plodnosti tla i ima pozitivan utjecaj na okoliš.
Europska unija vodeći svjetski proizvođač mahunarki
U okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) postoje posebno namijenjene potpore za proizvodnju mahunarki, ali postoji i mogućnost podupiranja proizvodnje proteinskih usjeva u okviru dobrovoljnih proizvodno-vezanih potpora.
U 2014. na području EU-28 suhe mahunarke su uzgajane na 1,5 milijuna hektara (1% ukupno obradive površine) i njihova proizvodnja dosegla je 3,2 milijuna tona. Proizvodnja graška i graha iznosila je po 1,3 milijuna tona svake kulture. Proizvodnja i površine zasijane mahunarkama značajno su se razlikovale između država članica.
Prema podacima Eurostata iz srpnja 2015. godine Hrvatska je u 2014. godini proizvela 3400 tona graška i graha na 2400 ha površine. Za usporedbu, Bugarska je proizvela 3000 tona na 2300 ha površine, Rumunjska 71.500 tona na 49.700 ha površine, Slovenija 1500 tona na 700 ha površine, a Njemačka 283.700 tona na 92.400 ha.
Francuska je u 2014. bila najveći proizvođač suhih mahunarki (26,6% ukupne EU-28 proizvodnje). Francuska proizvodnja graška činila je gotovo polovicu (41%) ukupne proizvodnje graška svih država članica u 2014. godini, a za njom slijede Njemačka s 12,1% i Ujedinjeno Kraljevstvo s 9,8%. Ujedinjeno Kraljevstvo bilo je vodeći proizvođač graha u 2014. čineći 35,1% ukupne proizvodnje država članica, a zatim slijede Francuska s 21,9% i Italija s 10,8%.
Španjolska je u 2014. s ukupno 432.200 ha imala najviše površina pod mahunarkama čineći gotovo trećinu ukupno zasijanih površina svih zemalja članica. To je gotovo dvostruko više zasijanih površina nego u Francuskoj (245.500 ha).
Prema FAOSTAT-ovim podacima od 6. siječnja 2016. godine, a koji se odnose na 2013. godinu, ukupna svjetska proizvodnja mahunarki iznosila je 5.212.349 tona. Iz podataka se može zaključiti da je Europska unija vodeći svjetski proizvođač mahunarki.
Glavne poruke Međunarodne godine mahunarki
Mahunarke:
« Studeni 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
Stranice srednjih šk... |