Ova četiri elementa u tablici se nalaze pod rednim brojevima 113, 115, 117 i 118, a dodani su u periodni sustav četiri godine nakon što se posljednji put mijenjao njegov izgled. Naime, 2011. u tablicu su dodani elementi pod rednim brojevima 114 i 116, odnosno flerovij i livermorij.

Novi elementi apstraktni su vjerojatno svima koji se ne bave kemijom, no periodni sustav elemenata izuzetno je važna tablica za cijelo čovječanstvo.

Veliko dostignuće

Zrak, koji sve nas održava na životu, sastoji se od, najvećim dijelom, dušika, koji se nalazi pod atomskim brojem 7 u periodnom sustavu elemenata, te kisika, koji je s relativnom atomskom masom od 15.999 na 8. mjestu poznate tablice. Za razliku od ta dva elementa, koji su poznati svima, sastav i funkcija novih elemenata većini je nepoznanica.

Otkrili su ih znanstvenici iz Japana, Rusije i Amerike, a 30. prosinca odobrila ih je Međunarodna unija čiste i primijenjene kemije.

– Za znanstvenike ovo je veće dostignuće od zlatne olimpijske medalje - rekao je Ryoji Noyori, japanski kemičar, bivši predsjednik Instituta Riken u Japanu i dobitnik Nobelove nagrade za kemiju. S njim se slaže i docentica dr. sc. Maja Molnar sa Zavoda za primijenjenu kemiju i ekologiju Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku.

– Svaki novi otkriveni element stvarno je revolucija u znanosti, simbol kako našeg napretka u znanosti tako i neiscrpnih mogućnosti i temelja za sva daljnja istraživanja, te samo mali podsjetnik da, koliko god napredni bili u znanstvenom smislu, postoji još niz neotkrivenih, neistraženih činjenica i pojava koje si možemo postaviti kao izazov – kaže ona.

Ununtrij, ununpentij, ununseptij i ununoktij privremena su imena novih elemenata, a prava imena dat će im znanstvenici koji su ih otkrili. Sva četiri elementa napravio je čovjek, a otkriveni su udaranjem laganih jezgra jedne o drugu te praćenjem propadanja radioaktivnih superteških elemenata. Poput drugih superteških elemenata koji se nalaze na kraju periodnog sustava, i ova četiri elementa postoje samo djelić sekunde nakon čega se raspadaju u druge elemente.

Danas postoji 118 kemijskih elemenata od kojih su neki više, a neki manje poznati općoj populaciji.

Periodni sustav elemenata je, objašnjava nam doc. dr. sc. Molnar, svojevrsna biblija za kemičare, sveprisutni dokument u kojem je obuhvaćena sama bit kemije i izvor brojnih informacija za znanstvenike diljem svijeta. Iako laicima izgleda kao najobičnija tablica u kojoj su poredani kemijski elementi, način na koji su poredani, njihov slijed, daju mnoštvo potrebnih informacija koje jednom znanstveniku svakodnevno trebaju u njegovu znanstvenoistraživačkom radu. Mnoštvo kemijskih elemenata je poznato još iz davnina (zlato, srebro, bakar), neki su pronađeni ili otkriveni tijekom vremena, a neki će se tek otkriti.

Kroz povijest je bilo niz pokušaja svrstavanja do tog vremena poznatih elemenata u nekakav sustav, od J. W. Dobereinera (trijade), preko Pettenkofera i de Chancourtoisa, Newlandsa, do današnje verzije kojoj je temelje udario D. I. Mendeljejev (1869. godine). Osim svrstavanja dotad poznatih elemenata u sustav, Mendeljejev je također predvidio postojanje nekih elemenata koji dotad nisu bili otkriveni, a kasnije su zaista i pronađeni, što upozorava na veliku vrijednost njegova sustava.

Svaki je poseban

Imena elemenata potječu iz različitih izvora, od grčke mitologije, boja, imena pronalazača, rodnih mjesta ili država pronalazača, te je vrlo često dodjeljivanje imena elementima, osobito ako je u pitanju bio pronalazač, bilo praćeno raznim kontroverzama. Nakon otkrića, element često prvo dobije ime prema atomskom broju, a zatim, kad se do kraja dokaže ili pokaže tko je zaslužan za njegovo otkriće, dobije ime po određenom znanstveniku. U PSE kakav se koristi danas elementi su poredani u horizontalne redove koji se nazivaju periode, i to sedam njih, i vertikalne kolone, koje se nazivaju skupine ili grupe, kojih ima 18, a po IUPAC-u se i označavaju brojevima 1-18 (iako postoje i drugi načini označivanja). Elementi se u PSE svrstavaju prema rastućem atomskom broju, odnosno broju protona u jezgri, a ne prema relativnoj atomskoj masi, kako mnogi pogrešno misle. Svaki element poseban je, tvrdi docentica Molnar, na svoj način.

– Od vodika i kisika, koji su nužni za postojanje životno važne molekule, vode, do ugljika koji je temelj svih organskih tvari, različitih metala po kojima su čak i povijesna razdoblja dobila ime – bakreno doba, željezno doba – ističe naša sugovornica. 

Izvor: Večernji list