Križ je simbol kršćanske vjere, a podsjeća nas na Isusovu smrt na križu nakon koje je treći dan uskrsnuo. Ljiljan podsjeća kršćane na Isusovo uskrsnuće. Sam ljiljan koristi se u različite svrhe u uskrsnom vremenu, a ujedno je i simbol čistoće Blažene Djevice Marije. Osim ljiljana, narcisi i tulipani također su simboli Uskrsa. Njihovo cvjetanje u proljeće simbol je Isusovog uskrsnuća. Isus je predstavljen kao Dobri pastir koji pazi na svoje ovce, zato janje je simbol Uskrsa jer dolazi na svijet u proljeće. Uz janje, zečevi nas također podsjećaju na proljeće i novi život. Simboli Uskrsa su nazaobilazna jaja, odnosno uskrsne pisanice. Bogato i šareno ukrašene neizostavni su dio svakog blagdanskog stola, a simbol su proljeća i znak novog života. Ostali simboli su svijeća koja daje svjetlo i rasvjetljuje tamu, grančice palme i masline kao simbol mira, kruh i vino kao znak sjećanja na Isusovu žrtvu. 

Blagdanski običaji

Na blagdan Uskrsa odlazi se na jutarnju misu ili se na Veliku subotu odlazi na svečano vazmeno bdijenje. Tradicijski se za Uskrs blaguje šunka s domaćim kruhom uz različite slastice. Hrana se prije blagovanja nosi u crkvu na uskrsnu misu gdje je svećenik blagoslivlja, a potom vjernici odlaze kućama na uskrsni objed i slavlje. Tradicijska uskrsna jela su: pinca, sirnica, razne uskrsne pogače ukrašene pisanicama, peciva, kuhana šunka i šunka pečena u kruhu s mladim lukom, hrenom i rotkvicama, kuhana kokoš s domaćim rezancima, kuglof, rožata. itd. 

Poznata blagdanska igra je tucanje pisanicama. Dvije osobe uzmu jaje, a jedna osoba vrhom tucka protivnikovo jaje. Čije jaje ostane čitavo, taj nastavlja dalje igru. Pobjednica je ona pisanica koja ostane čitava nakon cijelog kruga tuckanja. Ostale dječje igre su: gađanje pisanica kovanicama, traženje skrivenih pisanica po kući ili u travi izvan kuće i sl. 

Još jedan običaj dolazi nam iz srednjeg dijela gornje Hrvatske, iz Prigorja i Zagorja gdje je zabilježen pohod raspetnika ili križičara. Kako su tamo sve do 1954. crkvena slavlja Velikog tjedna bila održavana prije podne, raspetnici su nakon svečanosti uskrsnuća obilazili sela. Bila je to skupina koju je predvodila osoba s raspelom uz pratnju bubnjeva i pjesme. Prva takva pjesma vezana uz taj običaj datira još iz 1664. kada je zapisana u tzv. Pavlinskoj pjesmarici. Raspetnici su prema običaju ulazili u kuću ili bi stali pred nju čekajući da ukućani izađu van te su svakome nudili raspelo da ga poljube. Ukućani bi ih potom darivali novcem, a mlade snahe rupcem.