Proteklih mjeseci i godina često nam se čini da lošim vijestima nema kraja jer se jedan za drugim redaju događaji poput potresa, pandemije i rata. S obzirom da svakodnevno primamo mnoštvo ne baš ugodnih informacija putem medija, društvenih mreža, u razgovoru s prijateljima ili kolegama na poslu, stječemo dojam da je situacija oko nas vrlo teška, što u našem organizmu stvara osjećaj snažnog stresa.

Vjerojatno vam se događa da poželite tek na minutu na pametnom uređaju ili računalu baciti pogled na društvene mreže, a potom krenete u beskraj satima neplanirano otvarati jednu stranicu za drugom i padati u lagani očaj smatrajući da je situacija gotovo bezizlazno crna. Takvo provođenje vremena pred ekranom koje prvotno niste niti željeli dobilo je naziv na engleskom – doomscrolling – što bi u slobodnom prijevodu značilo nešto kao katastrofično pregledavanje interneta.

Doomscrolling i mentalno zdravlje

Doomscrolling uopće nije bezazlen jer, kaže američka psihologinja Susan Albers, ugrožava mentalno zdravlje pojedinca i može dovesti do ozbiljnih posljedica poput nesanice, anksioznosti ili čak napada panike. Naime, kada provodimo puno vremena na internetu i upijamo informacije iz medija i s društvenih mreža, naše tijelo proizvodi biološku reakciju kojom se zapravo pokušava zaštititi i poručiti nam da pretjerujemo. U mozak tada kontinuirano pristiže kortizol, hormon stresa, a naš se organizam, ako doomscrolling ponavljamo svakodnevno, sve više iscrpljuje te tako povećavamo rizik od zdravstvenih i mentalnih problema. Ponekad se možemo osjećati depresivno, usamljeno i umorno, nesvjesni pritom da je možda razlog upravo neprestano korištenje pametnog telefona.
Osjećaj nesigurnosti

Na taj se način stvara začarani krug u kojemu, ako osjećamo negativne emocije, traženjem negativnig informacija potvrđujemo vlastito raspoloženje i postajemo još više depresivni. Doomscrolling tako postaje navika koje gotovo da nismo ni svjesni, a ponavlja se zapravo svaki puta kada posegnemo za pametnim telefonom i po navici krenemo posjećivati uobičajene internetske adrese. K tomu se povećava i osjećaj nesigurnosti, jer naš mozak nije uvijek u stanju prosuditi ispravnost informacije.

Primjerice, ako u jednom mediju pročitamo jednu vijest, a zatim u drugom mediju potpuno suprotno tumačenje istog događaja, u našem se misaonom procesu javlja nesigurnost nakon koje donosimo zaključak koji može biti potpuno pogrešan. U takvim trenutcima smo zapravo najpodložniji manipulaciji i dezinformacijama koje posljedično utječu i na naše samopouzdanje.

Metode protiv doomscrollinga

Psiholozi preporučuju brojne metode koje mogu pomoći izliječenju od doomscrollinga, među kojima smo izdvojili slijedeće:

• Ako je uzimanje pametnog telefona i otvaranje stranica s vijestima vaša prva aktivnost ujutro čim otvorite oči, pokušajte držati telefon podalje od kreveta ili u drugoj prostoriji. Neka vaša prva aktivnost ujutro bude nešto sasvim drugo, možda kuhanje kave ili čaja, lagano rastezanje ili odlazak na balkon, samo ne uključivanje pametnog telefona.
• Slušajte vlastito tijelo i prestanite gledati u ekran čim osjetite laganu anksioznost, nelagodu i nagovještaj stresa.
• Izbjegavajte katastrofične misli i očekivanje najgoreg mogućeg ishoda. Dok čitate neku tegobnu informaciju na internetu razmislite postoji li mogućnost da će se stvari razvijati u pozitivnijem smjeru, a ne baš prema najcrnjem scenariju kako je možda novinar napisao.
• Prije nego što krenete tipkati po ekranu, stavite oko ruke običnu gumenu vezicu koja će poslužiti kao podsjetnik da ne smijete predugo gledati u ekran.
• Usporite pomicanje prsta po ekranu, odnosno svjesno usporite scrolling. Naime, uobičajeno je da vrlo brzo i vješto prstima kontroliramo aplikacije, te tako sami sebi smanjujemo koncentraciju i fokus. Usporavanjem radnji tijekom korištenja pametnog telefona povećavamo mogućnost bolje koncentracije i samokontrole.
• Budite potpuno iskreni prema sebi i prihvatite prave razloge predugih boravaka na internetu. Često tražimo potvrdu vlastitih postupaka, pokušavamo smanjiti neke strahove ili se osjećamo usamljeno. Tada je možda bolje pokušati popričati s nekim umjesto beskrajnog doomscrollinga.
• Vježbanje i duboko disanje su također među preporučenim metodama jer u tijelu generiraju serotonin, hormon koji živčanim stanicama šalje signale dobrog raspoloženja.

Nitko od nas ne može živjeti potpuno bez stresa i anksioznosti jer su to urođeni zaštitni mehanizmi koji su naše pretke upozoravali na opasnosti, a danas nam pomažu i u nekim kognitivnim sposobnostima. No pretjerana anksioznost, a koju doomscrolling potiče, stvara u nama osjećaj da je svijet opasno i nepredvidivo mjesto koje stalno krije neke prijetnje. Ako stanemo na kraj vlastitoj navici doomscrollinga, anksioznost će se, kažu stručnjaci, smanjiti i tako nam otvoriti mogućnost za vedrije gledanje na našu svakodnevicu.