Svjetski dan roda
Svjetski dan roda obilježava se 24. kolovoza s ciljem jačanja svijesti u javnosti o njihovoj ugroženosti te važnosti zaštite ove vrste i njezinog staništa. U Hrvatskoj obitavaju dvije vrste roda: crna roda (Ciconia nigra) i bijela roda (Ciconia ciconia). Više o njima saznajte pod opširnije.
U Hrvatskoj se gnijezdi oko 1300 parova roda, a najpoznatiji par zasigurno su Malena i Klepetan. Prvo europsko selo roda, Čigoč, ove godine broji 15 aktivnih gnijezda sa 30 mladih.
Bijela roda je najpoznatija europska ptica močvarica karakterističnih dugih crvenih nogu i ravnog šiljatog crvenog kljuna. To je ptica gnijezdarica koja gradi jedna od najvećih i najtežih gnijezda u ptičjem svijetu i to najčešće na krovovima kuća, crkvi, štagljevima ali i na stupovima.
Rode se rijetko glasaju, no vrlo je prepoznatljivo ‘klepetanje’ kljunom tijekom rituala snubljenja i pozdravljanja partnera pri smjeni u gnijezdu.Bijela i crna roda su ugrožene vrste koje su u Hrvatskoj strogo zaštićene Zakonom o zaštiti prirode („Narodne novine” broj 80/13, 15/18 i 14/19) i Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama („Narodne novine” broj 144/13 i 73/16). Opstanak bijele rode najviše ovisi o očuvanju tradicionalnog načina života na selu, što podrazumijeva poljoprivredne površine koja se koriste na tradicionalan način i vlažne livade na kojima roda nalazi najviše hrane. U Hrvatskoj je roda ugrožena zbog promjena staništa do kojih dolazi modernizacijom poljoprivrede, isušivanja vlažnih područja, prenamjene pašnjaka ili njihovog napuštanja, kao i upotrebe pesticida.
Na području Hrvatske bijela roda nastanjuje 70% svojih gnijezda na krovove i dimnjake stambenih ili gospodarskih kuća, 26% na stupove električne mreže i 4% na drveće. Bijela roda je simbol očuvanih prirodnih staništa i tradicionalnih krajolika, zdravog života i čistog okoliša, stoga je briga i očuvanje ove vrste od izuzetnog značaja.
Krajem rujna rode napuštaju naše krajeve i počinju selidbu prema južnoj Africi. Selidbeni put roda počinje uz dolinu Drave i Save do doline Dunava. Niz Dunav putuju do Bugarske, gdje se odvajaju od njega i kreću na jug, do Grčke. Iz Europe u Aziju prelaze letom iznad Bospora, te lete preko Male Azije (Turska) i Bliskog istoka (Sirija, Libanon, Izrael). Iz Izraela prelijeću u Egipat i tako stižu u Afriku, do doline Nila. Put dalje nastavljaju izravno na jug, preko Sudana i drugih afričkih država sve do Južnoafričke Republike. Naše rode uglavnom zimuju na krajnjem jugu Afrike, u provincijama Cape i Natal. Put od gnjezdilišta do zimovališta roda, ovisno o skretanjima, dug je od 12.000 do 15.000 km Put ukupno traje od dva do četiri mjeseca.
« Studeni 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
Stranice srednjih šk... |