21. ožujka je datum odabran kako bi označio posebnost Downova sindroma, trisomija 21. kromosoma (tri umjesto dva 21. kromosoma).

U prosjeku se jedno od 650 djece rađa s Downovim sindromom, kromosomskim poremećajem. Kod zdravih osoba jezgra tjelesne stanice sadržava 46 kromosoma (2n = 46), odnosno 23 para koja su naslijeđena od oba roditelja. Tijekom mejoze, tj. nastanka spolnih stanica (jajna stanica i spermij) broj kromosoma pogrešno se raspodijeli te se u jednoj stanici nađe višak kromosoma (n = 24 umjesto n = 23). Oplodnjom se stapaju jezgre jajne stanice i spermija, pa nastaje oplođena jajna stanica s 47 kromosoma (2n = 47). Mitozom takve oplođene jajne stanice razvija se plod čije tjelesne stanice u jezgri imaju 47 kromosoma.

Downov sindrom nazvan je tako prema engleskom liječniku Johnu Langdonu Downu koji je još 1866. godine prvi opisao sindrom kod osoba s određenim stupnjem smetnji u razvoju. Tipična su tjelesna obilježja ljudi s Downovim sindromom malena glava, smanjen mišićni tonus, širok i kratak vrat, veći jezik, kraći prsni koš, kosi položaj očnih otvora, malena usta i nos.
Ljudi s Downovim sindromom izrazito su topli i emotivni, a svakidašnje aktivnosti u zajednici i zadatke na radnome mjestu obavljaju vrlo entuzijastično i predano.

Mnoge osobe s Downovim sindromom iznimno su uspješne i prisutne u javnom životu, primjerice Raymond Hu (umjetnik), Paula Sage (glumica, sportašica i odvjetnica), Pablo Pineda (glumac, učitelj i društveni aktivist), Ronald Jenkins (glazbenik i skladatelj) i Madeline Stewart (model). Zadarska plivačica Lucija Mijolović osvojila je zlatnu medalju na Europskom prvenstvu plivača s Downovim sindromom.