Često nam se događa da u svakodnevnoj prehrani zaboravimo na vrijednost voća. Jabuka spada među najkorisnije namirnice za zdravlje organizma jer je bogata vitaminima C, A, E, B1, B2, B6, beta karotenom, vlaknima, kalijem, kalcijem, fosforom, željezom, magnezijem i ugljikohidratima. U jabuci ima 85 do 90% vode pa uspješno osvježava i gasi žeđ. U kombinaciji C vitamina, minerala i ostalih korisnih sastojaka u jabuci, jača imunološki sustav organizma. Vrlo je učinkovita u borbi protiv virusa i bakterija, štiti organizam od prehlade, a također smanjuje rizik za pojavu karcinoma debelog crijeva. Jabuka pozitivno utječe i na funkcioniranje bubrega, jetre i žuči. Zbog kalcija i fosfora koji sadržava, jabuka dobro utječe na izgradnju kostiju i zubi, pomaže pri sprječavanju karijesa čak bolje nego pranje zubi. Budući da sadrži mnogo kalija, potiče izlučivanje suvišne tekućine iz organizma pa uz ostalo tako pogoduje i mršavljenju. Zahvaljujući karotenu, štiti i od utjecaja štetnih UV-zraka.

Prema službenim podacima, prosječna potrošnja jabuka po stanovniku u Hrvatskoj iznosi 15 kilograma godišnje, iako procjene govore i o potrošnji od oko 20 kilograma kada se u obzir uzme sivo tržište, potrošnja i prodaja na kućnom pragu i dr.

Potrošnja jabuka u svijetu značajno se razlikuje od zemlje do zemlje. Prosječna potrošnja jabuka u svijetu je oko 8,4 kg po stanovniku godišnje. Najveća potrošnja jabuka je u Austriji, od gotovo 50 kg po stanovniku godišnje, zatim Sloveniji (43 kg), Danskoj (34 kg), Portugalu (33 kg) isto koliko i u Njemačkoj. Potrošnja jabuka u razvijenim zemljama sve više se povezuje sa zdravom prehranom, a potrošači na razvijenim tržištima sve više traže informacije o podrijetlu proizvoda te o utjecaju proizvodnje jabuka na zaštitu okoliša i sigurnost hrane. Kada se uzme u obzir podatak koji govori da potrošnja jabuka po stanovniku raste u razvijenim zemljama, taj podatak se sve više povezuje sa zdravom prehranom koja se nastoji marketinški predstaviti. Također, potrošači na razvijenijim tržištima sve više traže informacije o podrijetlu proizvoda te o utjecaju proizvodnje jabuka na zaštitu okoliša i sigurnost hrane. Značajne količine jabuke potroše se u vidu soka od jabuke i osvježavajućih pića na bazi soka od jabuke. U potrošnji, jabuka je često važan sastojak slastica kao što su kolači, štrudle, pite, sušene jabuke i čips. U ponudi jabuka uvode se brojne inovacije od širenja asortimana, novosti u pakiranju i označavanju ponude.

Ako uzmemo u obzir da potrošači u zemljama u okruženju imaju duplo veću potrošnju jabuka nego što je to u Hrvatskoj, onda postoji ogroman prostor za rast domaće potrošnje. To se može postići kroz jače brendiranje domaće jabuke, akcije koje će potaknuti potrošnju i važnost konzumacije voća, dostupnost domaće jabuke u školama, javnim institucijama, bolnicama i slično. Važno je stalno provoditi akcije koje će biti u funkciji povećanja potrošnje, baš poput trenutno aktualne akcije u trgovačkim lancima „Mjesec domaće jabuke“, koju je ovih dana pokrenula Enna Fruit s nekoliko trgovačkih lanaca.

Prema proizvodnji jabuka, Hrvatska se nalazi na 55. mjestu u svijetu, s prosjekom proizvodnje u zadnjih pet godina od 83.000 tona. Od 1991. godine, proizvodnja jabuka se povećala sa 60.000 tona pa i do 100.000 tona. S obzirom na potrošnju u Hrvatskoj, može se očekivati daljnji rast s jačanjem kupovne moći, dostupnosti različitih sorti, kao i kroz pojačanu turističku potrošnju.

Banana, grožđe pa jabuka

Prema ukupnoj svjetskoj proizvodnji voća, jabuka zauzima treće mjesto, odmah iza banana i grožđa. Jabuka je prehrambeni proizvod koji se od davnina konzumira u brojnim državama gdje je, osim toga, važan poljoprivredni proizvod usmjeren prema međunarodnom tržištu.

Najvažnije voćarske kulture u pogledu razine proizvodnje u 28 država članica EU-a su jabuka i naranča. Proizvodnja jabuka rasprostranjena je diljem EU, a nekoliko istočnoeuropskih država članica ističe se znatnim proizvedenim količinama. Među 28 država članica EU, u 2016. godini, Poljska je najveći proizvođač jabuka, čija je proizvodnja malo manja od trećine (30%) proizvodnje u EU. Italija i Francuska zauzimaju drugo i treće mjesto s pojedinačnim udjelima od 24,5%, odnosno 18,1% (prema podacima FAO).

Najveću svjetsku proizvodnju jabuka ostvaruje Kina, čak 49 posto svjetske proizvodnje. Odmah iza Kine nalaze se SAD, Turska, Poljska, Iran. U Kini, najvećem svjetskom proizvođaču jabuka, proizvodnja doseže 44 milijuna tona. Sljedeća po proizvodnji jabuka u svijetu je SAD, koja je primjerice najveću proizvodnju imala 2014. godine – 10,8 milijuna tona. Gledajući svjetsku proizvodnju jabuka po kontinentima, vidljivo je da se Azija nalazi na prvom mjestu s 61,1% svjetske proizvodnje, slijedi Europa sa svega 21,7%, te Amerika s 13%.

Jabuka predstavlja najznačajnije kontinentalno voće i značajan proizvod u međunarodnom prometu. Prosječan svjetski izvoz iznosi 10,4 milijuna tona i ima tendenciju blagog porasta po stopi od 2,36% godišnje. Prema dostupnim podacima iz FAO-a u razdoblju od 2002.-2016., najveća uvoznica jabuka bila je Rusija, s 904 tisuća tona jabuka, a nakon nje slijedi EU s 835.089 tona.

Proizvodnja jabuka u EU kreće se na razini 12,6 milijuna tona, što čini oko 20% svjetske proizvodnje. Površine pod nasadom jabuka u EU tijekom godina polako padaju. Tako je 2002. godine površina pod nasadom jabuka iznosila 628.735 hektara, a zadnjih je godina pala na 532.471 hektara. Od ukupne proizvodnje jabuka u EU čak 60% proizvodi se u Poljskoj, Italiji i Francuskoj.

Potrošači u Europskoj uniji preferiraju Zlatni delišes, koji se najviše sadi u južnom Tirolu. Sorta Gala zauzima drugo mjesto po potrošnji, a sadi se u Francuskoj i Italiji. Potrošači Istočne Europe preferiraju Idared. U sjevernoj Europi, ponajviše Njemačkoj, Nizozemskoj i Belgiji, sadi se dosta Elstara i Jonagolda.

Hrvatska samodostatna, najviše se troši Idared

Hrvatska je samodostatna u proizvodnji jabuka, iako samodostatnost dosta oscilira, sukladno oscilacijama proizvedenih količina jabuka. Najveća potrošnja jabuke je u jesenskom periodu (listopad – prosinac) i u proljetnim mjesecima (ožujak – svibanj). Na potrošnju najviše utječe zamjenjivost jabuke s bananom i narančom te drugim sezonskim voćem – breskva, kruška, mandarina, jagoda, trešnja. U današnje vrijeme na tržištu Hrvatske raste potrošnja i prerađevine na bazi jabuke: sok, marmelada, likeri, rakija, pekmez, kompot, ocat, žele, čips, sušena jabuka, ali i kombinacija s drugim voćem. Jabučne prerađevine mogu biti gotove namirnice i sirovina, odnosno poluproizvodi za brojne druge proizvode. Potrošnja prerađevina od jabuke u Hrvatskoj u stalnom je porastu, na što jako utječe marketing proizvoda.

U Hrvatskoj se po ukusu potrošači dijele u dvije skupine. Kontinentalni dio Hrvatske preferira slatko-kisele jabuke, dok primorska Hrvatska više voli slatke i mirisave jabuke. Najzastupljenija sorta u domaćoj proizvodnji jabuka je Idared (oko 65% ukupne proizvodnje jabuka), slijedi Jonagold i slične sorte (oko 15%) te Zlatni delišes (oko 10%). Preostalih 10% sortimenata predstavljaju Gala, Elstar, Granny Smith, Melrose, Gloster i dr. Stručnjaci procjenjuju da će doći do laganog pada potražnje za Idaredom i Glosterom, te do blagog porasta potražnje za Galom, Jonagoldom, Granny Smithom i Braeburnom.