Osječki sleng i essekerizmi, tipični izrazi koje Osječani koriste i po njima se međusobno prepoznaju
Osječkim govorom, tzv. švabetanjem govore rođeni Osječani i to oni pravi, obično oni koji žive u Donjem gradu, koji za sebe kažu da su Donjograđani te da nisu dođoši – stanovnici koji su zbog raznih migracijskih razloga doselili u Osijek
Osječani, kao i drugi dijelovi lijepe naše imaju osebujan izričaj u jeziku pa tako i svoj prepoznatljivi sleng kojim dominira riječ “lega” (lega iz Osijeka) ali i mnoge druge. Mnogi naši gosti i posjetitelji iz drugih krajeva hrvatske kada dođu u Osijek budu zbunjeni nekim riječima. Na žalost i mlađe generacije sve rjeđe koriste te naše sleng izraze pa ćemo neke od njih ovdje napisati.
Riječi osječkoga slenga tipični su izrazi koje Osječani koriste i po njima se međusobno prepoznaju. Osječkim govorom, tzv. švabetanjem govore rođeni Osječani i to oni pravi, obično oni koji žive u Donjem gradu, koji za sebe kažu da su Donjograđani te da nisu dođoši – stanovnici koji su zbog raznih migracijskih razloga doselili u Osijek. Osječani su, dakako, najprepoznatljiviji po svojim naglascima koji su duži nego što bi uobičajeno trebali biti, odnosno kratki su kod njih malo duži, a dugi su „jako“ dugi. Zbog toga se kaže da Osječani razvlače i govore otegnuto iako su naglasci raspoređeni kako trebaju biti. Osim po dužini izgovorenoga naglaska, Osječani se lako mogu prepoznati i po nekim karakterističnim izrazima kao što su: lega, buraz, butra, bracika. Izraz lega, legicase toliko udomaćio u govoru pa nerijetko služi i kao poštapalica („Bilo je, lega moj, i boljih dana.“). Slično je i s riječju bracika, koji se, doduše, koristi nešto rjeđe, a označava brata ili prijatelja.
Osim tih riječi, u jeziku Osječana i okolice postoje i mnogi “Essekerizmi” odnosno riječi, tuđice koje potječu od drugih naroda, a u Osijeku su se udomaćili.
U Osijeku se poslije II. svjetskoga rata puno više švabetalo nego danas. I sama se riječ švabetati postupno gubi, a umjesto nje se pojavila jedna novija –govoriti esekerski. Essekerizmi su riječi koje su se koristile puno prije II. svjetskoga rata, uglavnom su to bili iskrivljeni germanizmi iako u slengu postoje i riječi s turskim ili mađarskim korijenima. Mnogo ljudi zapravo ne razlikuje essekerizme od osječkoga slenga. U novije vrijeme često se spominje izraz legalizmi. To su suvremene riječi koje su izmislili i koje koriste Osječani, tzv. lege, odnosno generacija mladih urbanih Osječana s godištem rođenja od 1950. nadalje.
Jedna od najdužih ulica u Osijeku, Strossmayerova ulica, za Osječane je „Štrosika“, a srednjoškolsko igralište koje građani svih uzrasta koriste kako bi se rekreirali, a koje se nalazi na križanju Europske avenije i ulice kneza Trpimira, popularna je „srednjika“. Gotovo nitko za poznato osječko kupalište neće reći „Copacabana“, već „Kopika“, a streljana „Pampas“ odavno je preimenovana u „Pampika“. U jednom od najljepših naselja u Osijeku, na Vijencu Ivana Meštrovića, nekadašnjem VBK (skraćenica koja se i danas koristi), odnosno Vijenac Borisa Kidrića, nalazi se nekoliko stambenih zgrada neobičnih žargonskih imena. Jedna od njih je i „Četverolist“, druga najviša zgrada u gradu (nakon Eurodoma). Pogled s najvišega kata, 18., puca duž cijeloga Osijeka, a čovjeku se čini kao da cijeli grad drži na dlanu. Blizu „Četverolista“ nalaze se poznate stambene zgrade, tzv. „Baterije“.Uz „Četverolist“, jedna od najpoznatijih stambenih zgrada zasigurno je i „Ljepotica“, smještena na križanju Vukovarske ulice i ulice kneza Trpimira. Brojni posjetitelji kada se zateknu u Osijeku ostanu zbunjeni izrazima koje koriste domaći stanovnici.
Pogledajte neke od karakteristično osječkih sleng izraza:
bakutaner – baka
buraz, bracika – brat
butra – zgodna cura
čaga – ples
cener – 10 kuna
cvike – naočale
dumina – fora
Emša – bivši Elektrometalski i školski centar
gimba – gimnazija
kinta – novci
komp – računalo
komšo – susjed
kondor – kontrolor GPP-a
kontaj – pazi ovo
laćarno, laćo – izraz za nešto što ti je više od ‘supika’
lega – prijatelj
ludara – ludnica ili luda glava
lujka – luda
Mađa – Mađarska
nogoš – nogomet
picajzla – cjepidlaka
pican – malo dijete
pija – tržnica
pjehe – pješice
škemba – stomak
slamboš – sladoled
slasta – slastičarna
srednjika – srednješkolsko igralište
stomber – 100 kuna
štrafta/gifta – bježi, odlazi
papež, papak, klopa – fina hrana
Štrosika, Moša, Kopika, Feđika – kolokvijalni izrazi za osječka naselja
supika – super, odlično
trenđa – trenirka
treska – tramvaj
futati – smrditi
zurka – frizura
rođoš – rođendan
levat – osoba koja je smotana
usnajpati – primjetiti (npr “lega, što sam usnajpo butru”)
pičvajz, marisana, marisol – tuča
valjak – lažov
slimbe – sličice
duplići – duplikati slimbi
sklomba – sklonište koje izrade djeca
škemba – stomak
gužvara – velika gužva
čevosi – čevapi
“u duminskim trakama” – možeš si misliti, malo sutra
“ku’iš ono…” – jel razumiješ
“kaka zimkulja!” – velika hladnoća
“Jel te vuna?” – jel te strah Lega moj,
Pija – glavna tržnica
granatirmarš – krumpir tijesto
špajz – smočnica
štijarica – ašov
šarafciger – odvijač
šteker – utičnica
vaservaga – libela
fangla – posuda za malter
štemajzl – dlijeto
šporet – peć
Essekerizmi
omama – baka
šeflefla – grabilica za juhu
nudlvager – valjak za tijesto
šufnudle – njoke
bakpulfer – prašak za pecivo
germtajg – dizano tijesto
kraucvekle – tijesto s kupusom
cukerpiksna – (biti nekome u cukerpiksni) kutija za šećer
štaub šećer – šećer u prahu
kapric – inat, prkos
frajla – gospođica
šmirgl papir – brusni papir
otata – djed
beštek – pribor za jelo
plac – tržnica
špacirung – šetnja
« Studeni 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
Stranice srednjih šk... |