Sada radim na Pipi Dugoj Čarapi da vidim mogu li što napraviti od tog tvrdoglavog djeteta, napisala je u svome dnevniku u lipnju 1945. godine švedska književnica Astrid Lindgren, zasigurno jedna od najpoznatijih svjetskih autorica priča i romana za djecu.

Tridesetsedmogodišnja Astrid živjela je u to ratno vrijeme sa suprugom i dvoje djece u Stockholmu i radila u državnoj upravi na cenzuri pošte, što je bio strogo povjerljiv posao o kojem nikome nije smjela govoriti, ali koji joj je istovremeno pružao uvid u ratna zbivanja kakav su obični građani teško mogli imati.

Dok je u ostatku Europe bjesnio Drugi svjetski rat, Astrid Lindgren u svojem je dnevniku opisivala svakodnevni život u Švedskoj koja je ostala pošteđena neposrednih ratnih užasa zahvaljujući provođenju politike neutralnosti – što i danas izaziva polemike u švedskom društvu – ali se usprkos tome morala suočiti s mnogim drugim teškoćama koje su obilježile ratne godine.

Dnevnik, u obliku sedamnaest bilježnica u kojima su, osim osobnih zapisa, sačuvani i novinski izresci, fotografije i pisma, pronađen je 2013. godine u stanu Astrid Lindgren u Stockholmu i odmah je izazvao veliki interes ponajprije švedske javnosti.

U konačnici je samo manji dio iz obilja dodatnog materijala objavljen u knjizi koja je pod naslovom Ratni dnevnici 1939-1945 u Švedskoj izašla 2014. godine, a odnedavno je možemo čitati i na hrvatskom, u izdanju Disputa i Hrvatskog filološkog društva, te u prijevodu Željke Černok.

Astrid Lindgren rođena je kao Astrid Ericsson 14. studenog 1907. godine u Smålandu, slikovitoj švedskoj pokrajini čiji je idilični krajolik obilježio autoričino djetinjstvo i u koji je smjestila većinu svojih pripovjedaka. U mladosti je radila kao tajnica i novinarka, a književnim radom počela se baviti za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Napisala je veliki broj romana i pripovjedaka za djecu, među kojima se ističu Ronja, razbojnička kći, Braća Lavljeg srca, Karlsson na krovu, Mi djeca Graje Male i naravno, njezino najpoznatije djelo – Pipi Duga Čarapa.

Za svoj je rad Astrid Lindgren nagrađena brojnim švedskim i međunarodnim nagradama, između ostalog i nagradom Hans Christian Andersen, najprestižnijim svjetskim priznanjem na području dječje književnosti, a od 2003. godine švedska vlada u njezinu čast dodjeljuje nagradu ALMA (Astrid Lindgren Memorial Award) čiji je cilj promicanje dječje književnosti i književnosti za mlade.

Pipi Duga Čarapa – nesumnjivo najpoznatije djelo Astrid Lindgren – prvi put je objavljena 1947. godine, a na hrvatskom postoji od 1973. u donekle skraćenom, odnosno od 1996. u integralnom obliku, u prijevodu Mirka Rumca.

Živahna i tvrdoglava crvenokosa djevojčica u prevelikim cipelama i šarenoj haljinici koju je sama sašila od prvog se trenutka pokazala kao netipičan i pomalo subverzivan književni lik.

Oboružana fantastičnom snagom i velikim bogatstvom koje ju čini potpuno samostalnom, Pipi se opire društvenim normama i autoritetu odraslih, namećući se kao protuteža uobičajenoj slici poslušnog djeteta.

Pipi je drugačija i nekonvencionalna, mala buntovnica koja uvijek daje prednost samostalnom donošenju vlastitih odluka, umjesto prihvaćanja unaprijed zadanog sklopa pravila koja društvo odraslih nameće djeci.

Nepresušnom maštovitošću i uvijek drugačijim pogledima na stvarnost, Pipi gradi alternativu tom društvu, dječji svijet koji se temelji na zakonitostima igre i logici imaginarnog, drugim riječima – svijet u kojem je sve moguće.

Djela Astrid Lindgren protkana su snažnim osjećajem za dobro i pravedno, a ona sama cijeloga je života čvrsto bila na strani najmanjih i najslabijih članova društva.

Osim po zalaganju za prava djece, poznata je i po svojoj borbi za prava životinja, a 1994. godine dodijeljena joj je prestižna mirovna nagrada Right Livelihood Award, poznata i kao 'alternativni Nobel'. Književni glas Astrid Lindgren glas je humanosti, optimizma i vedrine, a njezine knjige vrijedan su putokaz u odrastanju i izvor nadahnuća svima koji još mogu i žele izgraditi neki bolji svijet.