Razlikovanje satire od stvarnih vijesti detektirano je kao poseban problem među starijom populacijom koja je navikla konzumirati satiru u specifičnim okolnostima. Satira je korištenje humora, pretjerivanja ili ismijavanja za razotkrivanje i kritiziranje određenih pojava, osoba ili postupaka. U tu svrhu najčešće se koristi za ukazivanje na ljudsku glupost ili porok, osobito u kontekstu suvremene politike i drugih aktualnih tema. Informativna satira ili medijska satira vrsta je parodije koja svojim sadržajem i formom namjerno asocira na tipični informativni novinarski članak, izvještaj ili vijesti, zbog čega lako može zavarati korisnika.

Satirične vijesti postoje gotovo koliko i samo novinarstvo. Jedna od najpoznatijih formi kroz koju su se u novinarstvu objavljivali šaljivi sadržaji naziva se “novinarska patka”. Taj izraz označava neistinitu ili izmišljenu novinsku vijest ili priču, a prvi se put u novinama pojavila još u 17. stoljeću u Francuskoj. “Novinarske patke” izvorno su pripadale u kategorije zabave, satire i parodije, a njihovi glavni ciljevi bili su zabavljanje javnosti ili poučavanje neopreznih. Takve vijesti i informacije jasno su se označavale na kraju teksta jer urednici i novinari nisu željeli namjerno dovoditi čitatelje u zabludu. Posebno su bile popularne 1. travnja, kada je u nekim medijima još uvijek uobičajeno da se objavljuju šaljive i neistinite vijesti.

Satirični sadržaji danas su posebno popularni na internetu, gdje je relativno lako oponašati legitiman izvor vijesti. Ako je jasno naglašeno da je određeni medijski sadržaj satiričan, njega se ne smatra manipulacijom. Registrirani satirični portali, kao što je u Hrvatskoj NewsBar i kao što je bio Sprdex.com, uglavnom jasno daju do znanja da sadržaji koje objavljuju nisu stvarne i točne vijesti i informacije. To najčešće čine napomenom da su oni satirični portal ili da određena vijest nije istinita. Međutim, ponekad se dogodi da satirični sadržaji – namjerno ili slučajno – nisu dovoljno jasno označeni ili da se kreiraju ili prenose bez jasne napomene da je riječ o satiri. U tim slučajevima izmišljena satirična vijest pogrešno se može shvatiti kao stvarna, zbog čega postaje lažna vijest koja može imati i ozbiljne posljedice.

Stoga svakako treba provjeriti potječe li vijest koju planirate podijeliti sa satiričnoga portala i je li možda riječ samo o šali i zafrkanciji. Provjerite više relevantnih medijskih izvora, a možete se raspitati i kod upućene rodbine ili prijatelja.

Kako se mogu prepoznati satirične vijesti? Neki od pokazatelja svakako su uporaba jezika neprimjerenog vijestima (npr. vulgarnosti, sleng) i često ponavljane rečenice. Ove značajke uzimaju se kao pokazatelji humoristične, odnosno satirične retoričke komponente (Chovanec, Ermida, 2012).