Sabor RH je 2017. godine izglasao Dan ružičastih majica (Pink Shirt Day) kao Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad vršnjacima. Obilježava se posljednje srijede u veljači, a cilj mu je promicanje borbe protiv vršnjačkog nasilja.

Sve je počelo 2007. godine kada su srednjoškolca u gradu Berwick u Kanadi vršnjaci maltretirali jer je u školu došao u ružičastoj majici. Nekoliko dana kasnije, njegovi prijatelji organizirali su prosvjed. David Shepherd i Travis Price također su došli u školu u ružičastim majicama, kupili su ih još 50-ak i dijelili drugim mladićima.

Vršnjačkim nasiljem smatraju se ponavljajući postupci s namjerom izazivanja štete žrtvi, poput nanošenja boli, ponižavanja, isključivanja iz grupa i aktivnosti te širenja laži o žrtvi. U nasilju postoji neravnoteža moći, što ne znači nužno da osoba koja čini nasilje mora biti tjelesno jača – njezina moć može primjerice proizlaziti iz njezine veće popularnosti. Za razliku od vršnjačkog nasilja, u normalnim vršnjačkim sukobima nije izražena ta razlika u moći i sukobljene strane uspijevaju dogovorom riješiti sukob na obostrano zadovoljavajući način.

Uz nasilje uživo, sve je češće prisutno elektroničko nasilje (cyberbullying). Ono se odnosi na upotrebu informacijskih i komunikacijskih tehnologija u svrhe kao što su zadirkivanje, ponižavanja i prijetnje. Primjeri elektroničkog nasilja uključuju vrijeđanje i slanje poruka mržnje, otkrivanje osobnih informacija o drugima i sl. Takvo je nasilje jednako ozbiljno kao i drugi oblici nasilja. Psihološka istraživanja pokazuju da vršnjačko nasilje dovodi do vrlo negativnih posljedica poput niskog samopoštovanja, slabijeg školskog uspjeha, anksioznosti i depresije, pa je nužno što prije reagirati na bilo kakvo nasilje, bilo da smo mu sami izloženi ili smo svjedočili nasilju nad nekim drugim. Dobro je razgovarati o tome s odraslom osobom od povjerenja kao što je roditelj, nastavnik ili stručni suradnik u školi.

Ako se radi o elektroničkom nasilju i osoba to nastavi činiti nakon što smo je zatražili da prestane, treba je blokirati i prijaviti administratoru društvene mreže, odnosno internetske stranice. Važno je sačuvati dokaz o nasilju (npr. snimka zaslona) ako on postoji kako bismo ga mogli dokazati, no snimku nasilja nikako ne valja slati prijateljima ili širiti društvenim mrežama.