Dolaskom u školu u ružičastim majicama 25.veljače 2026.godine obilježili smo Nacionalni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja poznatiji pod nazivom Dan ružičastih majica.
Dan ružičastih majica, međunarodno poznat kao Pink Shirt Day, obilježava se diljem svijeta svake godine zadnje srijede u veljači kao protest protiv incidenta koji se dogodio 2007. godine u Kanadi kada je jedan učenik u školu došao u ružičastoj majici u znak podrške svojoj majci oboljeloj od raka dojke te je zbog boje majice bio žrtva vršnjačkog nasilja. U znak podrške još su dvojica učenika odjenula ružičaste majice te se protest iz Kanade brzo proširio i na mnoge druge zemlje.
U Hrvatskoj je Dan ružičastih majica prvi puta obilježen 26. veljače 2014. godine uz sudjelovanje svih odgojno-obrazovnih ustanova, a Sabor je 17. veljače 2017. godine izglasao Dan ružičastih majica (Pink Shirt Day) kao Nacionalni dan borbe protiv nasilja među djecom i mladima.
Vršnjačkim nasiljem smatraju se ponavljajući postupci s namjerom izazivanja štete žrtvi, poput nanošenja boli, ponižavanja, isključivanja iz grupa i aktivnosti te širenja laži o žrtvi. U nasilju postoji neravnoteža moći, što ne znači nužno da osoba koja čini nasilje mora biti tjelesno jača – njezina moć može proizlaziti iz njezine veće popularnosti.
Uz nasilje uživo, sve je češće prisutno elektroničko nasilje (cyberbullying). Ono se odnosi na upotrebu informacijskih i komunikacijskih tehnologija u svrhe kao što su zadirkivanje, ponižavanja i prijetnje. Primjeri elektroničkog nasilja uključuju vrijeđanje i slanje poruka mržnje, otkrivanje osobnih informacija o drugima i sl. Takvo je nasilje jednako ozbiljno kao i drugi oblici nasilja.
Psihološka istraživanja pokazuju da vršnjačko nasilje dovodi do vrlo negativnih posljedica kao što su nisko samopoštovanje, slabiji školski uspjeh, anksioznost i depresija – stoga je nužno što prije reagirati na bilo kakvo nasilje, bilo da smo mu izloženi sami ili smo svjedočili nasilju nad nekim drugim.
U slučaju da ste vidjeli ili sami doživjeli nasilje, razgovarajte o tome s odraslom osobom od povjerenja – roditeljem, učiteljem ili stručni suradnikom u školi. Ako se radi o elektroničkom nasilju i osoba to nastavi činiti nakon što ste ju zatražili da prestane, treba ju blokirati i prijaviti administratoru društvene mreže, odnosno internetske stranice. Važno je sačuvati dokaz o nasilju (npr. snimka zaslona), no snimku nasilja nikako ne treba slati prijateljima ili širiti društvenim mrežama.
