Ukrašavanje kuće u božićno vrijeme stari je običaj koji potječe iz poganskih vremena. U sjevernoj su se Europi u kuću unosile grane zimzelenih stabala kao znak skorog dolaska proljeća.

I tradicija kićenja božićnog drvca potječe iz sjeverne Europe. U srednjem vijeku ljudi su na drvca vješali jabuke. S vremenom su ih počeli kititi raznovrsnim ukrasima: svijećama, kolačićima, imelom, orasima... Njemački su doseljenici donijeli u Ameriku mnoge običaje pa i običaj kićenja božićnog drvca. Današnje obitelji svoja drvca kite različitim ukrasima, kuglicama, slatkišima i električnim žaruljicama. Sve je rašireniji običaj da se i sva drvca oko kuće rasvijetle kako bi se stvorio što ljepši zimski blagdanski ugođaj.

Božićne čestitke postale su popularne sredinom 19. stoljeća. I danas milijuni čestitaka putuju diljem cijelog svijeta. U srednjovjekovnoj Europi Božić se obilježavao slavljem i plesom. Božić je obiteljski blagdan pa se na taj dan mnoge obitelji okupljaju i uživaju u posebnim objedima. Puretina, pačetina, riba, pečena govedina neka su od jela koja se blaguju diljem svijeta u vrijeme božićnih blagdana.

Božić je i vrijeme pjevanja božićnih pjesama koje potječu iz narodnih pjesama i balada. Većina božićnih pjesama koje pjevamo napisana je tijekom devetnaestog stoljeća.

Božić u drugim zemljama

U Americi djeca vješaju čarape iznad kamina. Kad mališani zaspu, Djed Božićnjak stiže sa svojim sobovima, spušta se niz dimnjak i darovima puni njihove čarape.

Djeca u Velikoj Britaniji primaju darove od Oca Božića (Father Christmas). Božićna se večera sastoji od pečene puretine, pite od mljevena mesa ili pudinga od šljiva. Ljudi ne zaboravljaju običaj obilaska kuća uz obvezno pjevanje božićnih pjesama.

U Francuskoj djecu daruje Djed Mraz (Pere Noёl). Ona ostavljaju cipele pokraj kamina kako ih Djed Mraz ne bi morao tražiti po kući da ih napuni darovima. Nakon polnoćke mnoge obitelji imaju posebnu večeru koja se naziva  le reveillon. Jede se i buche de Noёl, poseban kolač u obliku cjepanice.

U mnogim talijanskim domovima jaslice zvane presepio centar su slavlja. Mnoge obitelji za božićnu večeru jedu jelo napravljeno od pržene jegulje zvano capitone. Druga posebna jela su panetone, kruh sa suhim voćem, i torrone, slatkiš napravljen od oraha i meda.

U Švedskoj božićne darove donosi Jultomten kojemu pomažu vilenjaci. U toj zemlji božićni blagdani počinju 13. prosinca. Na taj dan najstarija kći u kući oblači bijelu haljinu i nosi vijenac od svijeća na glavi. Ona poslužuje kavu i pecivo ostatku obitelji.

Za njemačku i austrijsku djecu božićne svečanosti počinju već na blagdan svetog Nikole, 6. prosinca. Sv. Nikola dolazi u njihove domove i daruje ih vrećama punim slatkiša, naranača i oraha. Božićne darove donosi Weihnachtsmann ili Christkind. Obitelji jedu stollen, kruh punjen voćem.

U Betlehemu, malom gradu u Izraelu, na Badnjak je posebna procesija. Ljudi šeću uskim ulicama i nose sliku Isusa u jaslicama do bazilike Rođenja Isusova. Tamo se slika stavlja u staklene jaslice. Hodočasnici iz cijelog svijeta putuju u Betlehem kako bi sudjelovali u procesiji.

U Meksiku djeca imaju božićnu zabavu i vješaju pinatu na strop. To je obično glineni vrč ili papirnata figura punjena slatkišima te malim igračkama. Zatim stavljaju povez na oči i pokušavaju palicom udariti pinatu dok ne pukne i ne ispadnu slatkiši. Mnogi ljudi sudjeluju u procesiji koja prikazuje kako su Marija i Josip pokušavali pronaći mjesto na kojem bi mogli odsjesti u Betlehemu.

Stanovnici južne polutke dočekuju Božić tijekom vruće ljetne sezone.

U Brazilu ljudi priređuju piknike i vatromet.

Australci se okupljaju na otvorenom i praznike provode uglavnom na prepunim plažama. Za učenike je to kraj školske godine i početak ljetnih praznika.