Pogreška br. 1: sljedeći vs. slijedeći

Sljedeći je pridjev u hrvatskom jeziku, a pridjevi, to znamo još iz osnovne škole, prate imenice, npr. sljedeći mjesec, sljedeći put, sljedeća stranica

Slijedeći je glagolski prilog sadašnji. Ne, nije tako komplicirano kao što izgleda. Evo primjera: Slijedeći taj trag, došli smo do kuće u šumi. Ovaj oblik može se zamijeniti i nekim drugim glagolskim oblikom, a da značenje ostane isto, primjerice: Kad smo slijedili taj trag, došli smo do kuće u šumi.

Pogreška br. 2: prijedlozi sa vs. s

Koliko ovakvih grešaka svakodnevno vidimo u tisku, a pravilo je toliko jednostavno: sa se upotrebljava ispred riječi koje počinju glasovima s, š, z i ž. Primjer: sa Šimom, sa sestrom, sa Željkom. Isto tako, sa se upotrebljava ispred riječi koje počinju suglasničkim skupovima ks- i ps-, odnosno gdje je drugi suglasnik s, š, z ili ž, npr. sa Ksenijom, sa psom, sa pšenicom i sl. i ispred izgovorno teških suglasničkih skupina (ne brinite, nije to atomska fizika :) ) npr. sa mnom. Inače se upotrebljava prijedlog s (s tehnologijom, s predsjednikom i sl.) I to je to! Stvarno nije teško, zar ne? :)

Pogreška br. 3: ako vs. ukoliko

Ljudi dragi, ovo je toliko jednostavno da nema potrebe griješiti :)

Pravilo: uvijek se koristi ako

Primjer: Ako ne  dođeš, nećemo imati sastanak.

Ukoliko je vezni parnjak i dolazi samo i jedino ako se u istoj rečenici nalazi napisano utoliko. 

Primjer: Ukoliko vi plaćate, utoliko ćemo popiti kavu.

U svim drugim slučajevima je ako. U novije vrijeme dosta se ‘’forsira’’ ukoliko umjesto ako jer ga svi govore (nemamo pojma zašto, valjda zvuči učenije), pa bi se gramatika trebala prilagoditi sociolingvistici, ali to još nije nigdje normativno zabilježeno.

Je li tako da je ovo turbo jednostavno? :)

Pogreška br. 4: budući da vs. pošto

Odmah da nešto razjasnimo na početku: ne, ova dva veznika nisu ista :) Pošto je vremenski veznik i zamjenjiv je s nakon što. Primjer: Pošto smo stigli, skinuli smo kapute i sjeli za stol. Budući da je uzročni veznik i stoji jedino na početku rečenice. Ako ga poželite staviti u sredinu, morat ćete ga zamijeniti s jer. Primjer: Budući da nisi došao na vrijeme, počeli smo sastanak bez tebe. Odnosno, s jer u sredini: Počeli smo sastanak bez tebe jer nisi došao na vrijeme.

Ovo nije neka mudrost, zar ne?

Pogreška br. 5: zato što vs. zato jer

Ova pogreška djelomično se nadovezuje na ono o čemu smo prošli put pisali.

Ovo možemo razjasniti u jednoj rečenici: zato jer je netočno, ali je vrlo uvriježeno u jeziku. No, ne dajte se smesti :)

Koristi se uvijek zato što: Otišla sam kući zato što sam bila umorna.

Zato što zamjenjiv je s jer: Otišla sam kući jer sam bila umorna. 

Eto - i to je to!

Pogreška br. 6: gdje vs. kamo vs. kuda

Gdje - lokacija, točka, odnosno mjesto na kojem se trenutno nalazite Primjer: Gdje ste sada (odnosno: gdje se nalazite)? - Evo nas kod Pere, upravo krećemo na put.

Kamo - odredište, odnosno cilj Primjer: Kamo idete? - Idemo do Pere.

Kuda - put kojim nekamo idete Primjer: Kuda idete do Dubrovnika? - Idemo preko Bosne i Hercegovine.

Pogreška br. 7: siječanj vs. siječnja (u pisanju datuma)

U pisanju datuma UVIJEK se upotrebljava druga opcija, primjerice: Idemo na skijanje 14. siječnja sljedeće godine. Još primjera: Sveta tri kralja slave se 6. siječnja ili Moj rođendan je 26. siječnja, priredit ću veliku zabavu.

Po istom ovom principu pišu se i ostali mjeseci: 14. veljače 3. ožujka 17. travnja 21. svibnja 26. lipnja 19. srpnja 1. kolovoza 9. rujna 10. listopada 22. studenog(a) 15. prosinca

I UVIJEK je tako :)

Pogreška br. 8: decimalna točka vs. decimalni zarez

Rekla nam je jedna naša lektorica: "Napišite savjet ovako: decimalna točka ne postoji. Nema je. Jednostavno, ne postoji." :)

Iz gore navedenog zaključujete što je točno. No, da pojasnimo: uistinu, ne postoji decimalna točka, već se u decimalnim brojevima piše zarez bez razmaka među brojkama, npr. 7,5.

Katkad se, radi što bolje preglednosti, u velikim brojevima točkom odjeljuju tisuće od stotina, a zarezom milijuni od tisuća, i to bez razmaka između brojaka, npr. 15,575.500.

Umjesto zareza i točke obično se ostavlja prazno mjesto, npr. 15 575 500.

Eto, gradivo je naučeno u čas posla!

Pogreška br. 9: zbog vs. radi

Radi je prijedlog i veznik kojim se izriče namjera i cilj radnje, a zbog je prijedlog i veznik kojim se izriče uzrok. Primjer: Nisam napravio zadaću zbog toga što nisam imao vremena, ili Došao sam radi provjere stanja na svojemu računu. U ovoj su rečenici dobro upotrijebljena oba prijedloga: Otišao je u Kanadu zbog neimaštine, a radi zaposlenja. Katkad nije posve jasno koji od tih prijedloga (veznika) treba upotrijebiti: npr. u natpisu Zatvoreno zbog/radi preuređenja može se razumjeti da je trgovina zatvorena s namjerom da se preuredi, a može se reći da je preuređenje uzrok tomu što je trgovina zatvorena. U takvim je slučajevima bolje upotrijebiti uzročni prijedlog zbog jer uzrok ne uključuje nužno i namjeru, dok namjera uvijek uključuje i uzrok.

Pogreška br. 10: koji vs. kojeg

Više...