1. …da budemo daltonisti.

Znanje nas čini slijepima za boje. Što više znamo, manje dijelimo ljude na crne, bijele i žute, na one vjere x i one vjere y, na pripadnike ”bolje” i ”lošije” nacije, na ispravne i neispravne.

2. …da ronimo.

…a ne samo plivamo po površini, kao šuplje drvo. Znanje nas čini zainteresiranima za dubinu, za dublje promišljanje i spoznaju; nije nam dovoljno da samo plutamo nošeni strujama.

3. …da nam stavovi ne bi bili kao ping pong loptica.

…koja skače od like do dislike. Učenjem formiramo stajališta i uvjerenja koja izražavamo na puno složenije načine od ”sviđa mi se” i ”ne sviđa mi se”. Ako ne učimo, binarna opreka like-dislike jedino je za što se možemo opredijeliti.

4. …zato što je karakter najjača privlačna sila na svijetu.

Učenjem izgrađujemo glavni sastojak našeg bića. Ukupnost osobina koje nas čine neponovljivom prolaznošću u vremenu i prostoru. Kad kažemo da netko ima ”ono nešto”, obično se to ”nešto” odnosi na karakter.

5. … da ne prosvjedujemo protiv H2O u vodi i O2 u zraku.

Neka su znanja elementarna i zbilja bi žalosno bilo da nam promaknu. Baš zbog toga što ih njihova elementarnost čini velikima i uočljivima.

6. …da razumijemo zašto su Simpsoni više od crtića.

…i da jednostavno uživamo u satiričnoj kritici društva…

7. … da vjerujemo u teorije zavjere. Ili ne vjerujemo.

Ili-ili. Znanje nam pokazuje da je istina teško uhvatljiva i da je propitkivanje gotovih i samorazumljivih istina način kojim ćemo joj se približiti. Onaj tko uči sumnja, pita, promišlja… Lov na istinu je kao kad dijete rukama ili staklenkom pokušava uloviti zraku svjetlosti, dakle - nemoguć, no to ne znači da ne treba loviti.

8.  … da svijet postane onakav kakav je na facebooku.

…suosjećajan, kivan na nepravdu, alergičan na glupost, dubokouman, nezainteresiran za površne stvari, željan da spasi izrabljivane, potlačene, blokirane, tužne…

9. …zato što je život konj, a ne konjanik.

Učeći shvaćamo da naš život nije određen politikom, državom, profesorom, lošom srećom, neshvaćenošću našeg genija, lošim vremenom, poklapanjem Jupitera i Saturna… sve su to izlike i opravdanja… Znanje nas uči da smo konjanik koji u rukama drži uzde i galopira na leđima života, a ne konj kojim upravlja apstraktni, nepredvidljivi i nekontrolirani život.

10. …zato što je upitnik pametniji od uskličnika.

Manjak znanja nadoknađuje se glasnim i isključivim tvrdnjama o točnome i ispravnome, isto je obično praćeno udaranjem o prsa. Uvjereno je u svoju nadmoć, točnost i potpunost. Više znanja i dalje pita, raspituje se, istražuje, sluša…. i tako raste; zna da možda u nečemu griješi, da nije potpuno i da će rasti cijeloga života.

11. … kako bismo znali da minus i minus daju plus samo u matematici.

…i to kad se množe, a ne zbrajaju. Znanje racionalizira ponašanje. Zatvaranje jednog minusa na tekućem računu, drugim minusom ili kreditom u konačnici neće dati plus, već novi, deblji i na brojevnom pravcu od nule udaljeniji – minus. Vrijedni smo i bez tog svjetlucavog remena.

12. …kako bismo znali da Crveno i crno nisu samo polja u ruletu.

…već jedan divan Stendhalov roman.

13. …zato što živimo u knjižnici.

…zvanoj Zemlja. Sve oko nas su knjige iz kojih možemo učiti: ljudi, priroda, svakodnevna iskustva, sistematizirano ljudsko znanje sakupljano stoljećima (pohranjeno u knjigama), razgovori suputnika u tramvaju koji su nam doprli do uha, pitanje malog djeteta, drhtave i ispucale ruke starice…

14. …kako bismo zaključili da Bog nije rasist.

Um koji raste u jednome će trenutku doći do zaključka da Bog sigurno ne dijeli ljude na prave i krive. Inače Bog nije vrhovno dobro.

15. … kako bi nam klokan s leptir mašnom bio sumnjiv.

Sretne čovjek na internetu klokana s leptir mašnom koji govori. Ovaj ga pita:,,Daš mi podatke sa svoje kreditne kartice?”. Čovjek pomisli:,, Klokan s leptirom mašnom koji me traži podatke s kreditne kartice, hm, zašto ne!” Učenjem brusimo kritičko mišljenje i osnovni obrambeni sustav koji nas čuva od gluposti i prevara, a ime mu je zdrav razum.

16. … zato što nemamo krzno, nismo brzi i ne možemo letjeti.

Medvjed, lav, ptica, žaba, bodljikavi volak, morska spužva…. sva su bića na neki način prilagođena okolišu u kojem žive. Čovjekova prilagodba je mozak. Nemamo krzno da nas grije, morali smo izmisliti odjeću i nastambe, nismo toliko brzi da možemo loviti hranu i nemamo za to potrebno zubalo, morali smo se dosjetiti pripitomljavanja i uzgoja, te razviti prehrambenu industriju. Znanjem i učenjem prilagođavamo svoje okruženje svojoj prirodnoj nezaštićenosti.

17. … kako bismo zauvijek bili djeca.

Unositi igru u rad, povesti dijete u sebi na posao i zadržati dječju ushićenost i kreativnost… – Petar Pan u nama omogućuje nam inventivnost. Znanje nas podučava da u odrastanju ne smijemo izgubiti dječju sposobnost gledanja običnoga na neobičan način.

18. …zato što je skromnost vrlina.

Učenjem spoznajemo svoju definiciju u svemiru. Prolazni treptaji koji pokušavaju ostaviti trag. I u tome nema ništa loše, no svijest o tome da smo samo mali dio nečeg jako velikog, što je postojalo prije i postojat će poslije nas, govori nam da taj trag ne smije štetiti drugim bićima i prirodi. Dakle, učenjem razvijamo svojevrsnu kozmičku skromnost.

19. …kako bismo opravdali naziv Homo sapiens sapiens

Ime ljudske vrste je razumni čovjek. Glavna odrednica koja određuje našu vrstu je razum, a njega razvijamo učenjem. Možda se rađamo kao pripadnici ljudske vrste, no učenjem postajemo ljudi.

20. …zato što je znanje djetelina s 4 lista.

Učenjem ne spoznajemo samo svijet oko sebe, već i svijet u sebi. Postaje nam jasno što nam je bitno, što želimo i kako do toga doći. Znanje nas stabilizira: prohtjevi i želje učenjem postaju zreliji, prioriteti zdraviji, a potrebe za afirmacijom sve ispunjenije. Učenje je put do sreće, odnosno ne do sreće, već jednostavno put… jer sreća je proces, a ne konačan cilj.