| 2022-10-20 14:52:00 Zašto je čitanje važno?
Rečenica Knjiga je čovjekov najbolji prijatelj nije samo puka fraza. Jeste li znali da čitanje uistinu utječe na fizičko i mentalno zdravlje čovjeka? Znanstvenici su provodili istraživanja o čitanju i rezultati su pokazali da već šest minuta čitanja smanjuje razinu stresa za čak 68 %. Također, pokazalo se da čitanje knjiga oslobađa um od negativnosti, smiruje i olakšava spavanje. Čitanje poboljšava i obogaćuje vokabular, unapređuje socijalne vještine i povećava empatiju prema drugim ljudima. Čitanje knjiga može produljiti život: istraživanja su otkrila da ljudi koji čitaju knjige pola sata na dan, žive gotovo dvije godine dulje od onih koji čitaju časopise ili novine ili uopće ne čitaju. Kao što tijelo treba održavati u formi vježbanjem, tako se čitanjem uvježbava mozak. Čitanje poboljšava kognitivne sposobnosti i razvija analitičko mišljenje. Čitači su bolji govornici i mislioci, a prema nekim istraživanjima i sretniji ljudi. Disleksija Kod nekih ljudi se pojavljuje poremećaj čitanja koji se zove disleksija. To je poremećaj koji se očituje u miješanju, izostavljanju i dodavanju slova pri čitanju te se pojavljuju teškoće u iščitavanju i razumijevanju pročitane riječi. Disleksiju ne prouzročuje intelektualni deficit ili manjak sociokulturnih prilika. Točan uzrok tog poremećaja još se ne zna. Stručnjaci smatraju da disleksija nastaje uglavnom zbog disfunkcije kore mozga. Taj se poremećaj ne može liječiti lijekovima ni operativnim zahvatima. Osobama s disleksijom mogu pomoći logopedske vježbe za raspoznavanje riječi, ali i one koje se odnose na čitanje te percepciju i sluh. Pogledajte ovaj videozapis i doznajte kako vam Chrome proširenje Omoguru može pomoći pri čitanju.
Stres Je li stres zaista odgovoran za toliko bolesti? Odgovor je potvrdan. Kad je čovjek pod stresom, u organizmu se izlučuje više hormona adrenalina i kortizola. Adrenalin je hormon koji se izlučuje kad smo u opasnosti ili pod stresom. On priprema tijelo za akciju: potiče ubrzan rad srca i duboko disanje kako bi organizam dobio što više energije. To je normalna i zdrava reakcija ljudskog tijela na zahtjevnu situaciju. No ako je čovjek stalno pod stresom, njegovo je tijelo stalno u zahtjevnoj situaciji. Ako srce stalno ubrzano radi, prijeti opasnost od srčanog udara. Suvremena istraživanja pokazuju da samo nekoliko minuta jakog stresa oslabljuje čovjekov imunosni sustav. Oslabljen imunosni sustav postaje laka meta virusima, bakterijama i drugim mikroorganizmima koji napadaju ljudski organizam.
Čitanje je vještina koju treba jačati. Pogledajte videozapis koji vam može pomoći u uspješnijem u čitanju.
Tipoglikemija Tipoglikemija je šaljivi naziv za ‘poremećaj’ mozga koji mu omogućava da pročita riječi u kojima slova nisu napisana ispravnim redoslijedom ili čak neka i nedostaju. Javlja se iz razloga što je mozak, kao najsloženiji ljudski organ sposoban izvoditi komplicirane radnje, među koje se može ubrojiti i mogućnost da na riječi gleda u vidu cjeline, a ne slovo po slovo. Dovoljno je zadržati prvo i posljednje slovo u izrazu, a ostala se mogu ispremetati kakogod i bit će ih opet relativno jednostavno pročitati. Nekoliko primjera: Nsiam vrjevoao da zpavrao mgou rzmaujeti ono što čtaim. Zaavljhuujći nobniečoj mćoi ljdksuog mgzoa, pemra irtažsiavnjima zaenvntniksa, njie vžano kjoim su roedsldjioem npiasnaa slvoa u rčei, već je jdieno btino da se pvro i psljdeonje sovlo nlaaze na sovm msjteu. Otasla solva mgou btii blio gjde i bez ozibra na to, tkest mžeote čtiati bez pobrelma. To je zobg tgoa što ljduksi mzoak ne čtia savko slvoo peonsbo, već rčijei ptmroraa kao cnjeilu. Aoccdrnig to rscheearch at Cmabrigde Uinervtisy, it deosn’t mttaer in waht oredr the ltteers in a wrod are, the olny iprmoetnt tihng is taht the frist and lsat ltteer be at the rghit pclae. The rset can be a toatl mses and you can sitll raed it wouthit a porbelm. Tihs is bcuseae the huamn mnid deos not raed ervey lteter by istlef, but the wrod as a wlohe.
Leet ili 1337 govor 7H15 M3554G3 Španjolski kognitivni znanstvenik Jon Andoni Duñabeitia objasnio je kako ovakve poruke u kojima se kombiniraju slova i brojevi - tzv. LEET ili 1337 govor - ne aktiviraju dijelove mozga koji analiziraju brojeve, već ih mozak tretira kao slova koja su loše napisana, ili u čudnome pismu, te nam tako omogućava ‘dešifriranje’ u milisekundama. “Dok čitamo, ne obraćamo pažnju na razliku između slova i brojki, jer očekujemo samo slova”, kaže Duñabeitia. “Za vaš mozak, to nije brojka u riječi, već čudno napisano slovo. dok čitate, imate toleranciju koja dopušta manje nepravilnosti u izgledu slova”. Ali ne čitaju svi ljudi podjednako lako ovakva ‘slova’. Mladi ljudi, koji su odrasli uz internet i računala s bezbrojnim izborom načina pisanja, gotovo da ni ne primjećuju razliku. S druge strane stariji ljudi, koji su odrasli uz standardna slova, možda budu imali malo problema s čitanjem ovakvih poruka. 4L1 N4 KR4JU, 5V47K0 81 7R3840 8171 U 574NJU PR0Č17471 0V4K4V 73K57.
Čitalački izazov Nekoliko ideja za čitanje potražite ovdje. |
| Osnovna škola Milka Cepelića Vuka |
