| 2022-05-24 08:45:00 Beskrajno pregledavanje interneta ugrožava mentalno zdravlje
Doomscrolling, što bi u slobodnom prijevodu značilo katastrofično pregledavanje interneta, potiče anksioznost, čini nas podložnijima manipulaciji i dezinformacijama i stvara u nama osjećaj da je svijet opasno i nepredvidivo mjesto. Ako ste skloni neplanirano provesti sate na internetu, pročitajte kako si pomoći. Proteklih mjeseci i godina često nam se čini da lošim vijestima nema kraja jer se jedan za drugim redaju događaji poput potresa, pandemije i rata. S obzirom da svakodnevno primamo mnoštvo ne baš ugodnih informacija putem medija, društvenih mreža, u razgovoru s prijateljima ili kolegama na poslu, stječemo dojam da je situacija oko nas vrlo teška, što u našem organizmu stvara osjećaj snažnog stresa. Vjerojatno vam se događa da poželite tek na minutu na pametnom uređaju ili računalu baciti pogled na društvene mreže, a potom krenete u beskraj satima neplanirano otvarati jednu stranicu za drugom i padati u lagani očaj smatrajući da je situacija gotovo bezizlazno crna. Takvo provođenje vremena pred ekranom koje prvotno niste niti željeli dobilo je naziv na engleskom – doomscrolling – što bi u slobodnom prijevodu značilo nešto kao katastrofično pregledavanje interneta.
Doomscrolling i mentalno zdravlje Doomscrolling uopće nije bezazlen jer, kaže američka psihologinja Susan Albers, ugrožava mentalno zdravlje pojedinca i može dovesti do ozbiljnih posljedica poput nesanice, anksioznosti ili čak napada panike. Naime, kada provodimo puno vremena na internetu i upijamo informacije iz medija i s društvenih mreža, naše tijelo proizvodi biološku reakciju kojom se zapravo pokušava zaštititi i poručiti nam da pretjerujemo. U mozak tada kontinuirano pristiže kortizol, hormon stresa, a naš se organizam, ako doomscrolling ponavljamo svakodnevno, sve više iscrpljuje te tako povećavamo rizik od zdravstvenih i mentalnih problema. Ponekad se možemo osjećati depresivno, usamljeno i umorno, nesvjesni pritom da je možda razlog upravo neprestano korištenje pametnog telefona. Na taj se način stvara začarani krug u kojemu, ako osjećamo negativne emocije, traženjem negativnig informacija potvrđujemo vlastito raspoloženje i postajemo još više depresivni. Doomscrolling tako postaje navika koje gotovo da nismo ni svjesni, a ponavlja se zapravo svaki puta kada posegnemo za pametnim telefonom i po navici krenemo posjećivati uobičajene internetske adrese. K tomu se povećava i osjećaj nesigurnosti, jer naš mozak nije uvijek u stanju prosuditi ispravnost informacije. Primjerice, ako u jednom mediju pročitamo jednu vijest, a zatim u drugom mediju potpuno suprotno tumačenje istog događaja, u našem se misaonom procesu javlja nesigurnost nakon koje donosimo zaključak koji može biti potpuno pogrešan. U takvim trenutcima smo zapravo najpodložniji manipulaciji i dezinformacijama koje posljedično utječu i na naše samopouzdanje.
Metode protiv doomscrollinga Psiholozi preporučuju brojne metode koje mogu pomoći izliječenju od doomscrollinga, među kojima smo izdvojili slijedeće: Ako je uzimanje pametnog telefona i otvaranje stranica s vijestima vaša prva aktivnost ujutro čim otvorite oči, pokušajte držati telefon podalje od kreveta ili u drugoj prostoriji. Neka vaša prva aktivnost ujutro bude nešto sasvim drugo, možda kuhanje kave ili čaja, lagano rastezanje ili odlazak na balkon, samo ne uključivanje pametnog telefona. Slušajte vlastito tijelo i prestanite gledati u ekran čim osjetite laganu anksioznost, nelagodu i nagovještaj stresa. Izbjegavajte katastrofične misli i očekivanje najgoreg mogućeg ishoda. Dok čitate neku tegobnu informaciju na internetu razmislite postoji li mogućnost da će se stvari razvijati u pozitivnijem smjeru, a ne baš prema najcrnjem scenariju kako je možda novinar napisao. Prije nego što krenete tipkati po ekranu, stavite oko ruke običnu gumenu vezicu koja će poslužiti kao podsjetnik da ne smijete predugo gledati u ekran. Usporite pomicanje prsta po ekranu, odnosno svjesno usporite scrolling. Naime, uobičajeno je da vrlo brzo i vješto prstima kontroliramo aplikacije, te tako sami sebi smanjujemo koncentraciju i fokus. Usporavanjem radnji tijekom korištenja pametnog telefona povećavamo mogućnost bolje koncentracije i samokontrole. Budite potpuno iskreni prema sebi i prihvatite prave razloge predugih boravaka na internetu. Često tražimo potvrdu vlastitih postupaka, pokušavamo smanjiti neke strahove ili se osjećamo usamljeno. Tada je možda bolje pokušati popričati s nekim umjesto beskrajnog doomscrollinga. Vježbanje i duboko disanje su također među preporučenim metodama jer u tijelu generiraju serotonin, hormon koji živčanim stanicama šalje signale dobrog raspoloženja.
Nitko od nas ne može živjeti potpuno bez stresa i anksioznosti jer su to urođeni zaštitni mehanizmi koji su naše pretke upozoravali na opasnosti, a danas nam pomažu i u nekim kognitivnim sposobnostima. No pretjerana anksioznost, a koju doomscrolling potiče, stvara u nama osjećaj da je svijet opasno i nepredvidivo mjesto koje stalno krije neke prijetnje. Ako stanemo na kraj vlastitoj navici doomscrollinga, anksioznost će se, kažu stručnjaci, smanjiti i tako nam otvoriti mogućnost za vedrije gledanje na našu svakodnevicu. |
| Osnovna škola Milka Cepelića Vuka |
