| 2022-02-21 08:33:00 Međunarodni dan materinskog jezika
UNESCO je 1999. godine na 30. zasjedanju Glavne skupštine na prijedlog Bangladeša donio odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika. UNESCO i na ovaj način želi podsjetiti da jezici nisu samo vitalan dio civilizacijskoga kulturnog naslijeđa, već i nezamjenjivi izraz ljudske kreativnosti i veličanstvene različitosti, a obilježavanje ovog dana ide k cilju promicanja jezične raznolikosti i višejezičnog obrazovanja. Materinji ili materinski jezik prvi je jezik koji neka osoba nauči u svojoj obitelji. Stručnjaci tvrde da je znanje materinskog jezika vrlo važno pri formiranju mišljenja. Istraživanja su pokazala da osoba koja nije svladala svoj materinski jezik ima problema s učenjem ne samo drugih jezika već i s učenjem uopće. Zavirite pod opširnije i provjerite svoje znanje hrvatskoga jezika rješavajući zanimljive kvizove. Na Međunarodni dan materinskog jezika moramo sa žaljenjem ustvrditi da hrvatski jezik, koji smo u prošlosti morali spašavati od nasilnog potiskivanja ili unitarizacije, danas moramo braniti od ravnodušnosti. Na to nas podsjećaju pogrešno napisani nazivi na trgovinama, pogrešna uporaba pojedinih riječi u javnim medijima, kao i sve više prisutna ideja o nesamostalnosti hrvatskog jezika, koji se u javnosti, pa čak i u nekim lingvističkim krugovima, stavlja u znak jednakosti s jezicima u našem geografskom susjedstvu. Današnji je dan prilika da ponovimo tvrdnju o pravu na posebnost vlastitog jezika, koji je neotuđiv dio našeg identiteta. Zahvaljujući njemu možemo učiti druge jezike, stjecati znanja i iskustva. U težnji čovjeka da spozna svijet, materinski jezik stoji na početku kao neosporni uvjet. Naše mišljenje, svijest i kreativnost upućeni su na njega kao na neupitno počelo. Stoga, provjerite svoje poznavanje materinskoga jezika rješavajući kvizove:
Istraživanja pokazuju kako polovici od šest tisuća svjetskih jezika prijeti nestanak u idućih nekoliko naraštaja, jer polovicu svih jezika govori samo deset tisuća i manje govornika, a čak četvrtinu samo tisuću osoba. Obrazovni sustavi širom svijeta i internet zanemaruju tisuće jezika, što ugrožava i bogatstvo ljudskog znanja. Nestanak bilo kojeg jezika gubitak je i osiromašenje za cjelokupni ljudski um i znanje, tvrde u UNESCO-u, navodeći kao primjer postojanje niza biljaka s vrlo velikim ljekovitim učinkom, ali koje su poznate samo tradicionalnim kulturama. Ako se izgube jezici i kulture, nestat će i znanje o biljkama i njihovim ljekovitim obilježjima. Zato treba podsjetiti i na spisak europskih jezika koji su ‘u izumiranju’ (to su jezici kojima govore samo pojedini govornici, odnosno predstavnici starijih generacija, a te jezike mlađe generacije niti upotrebljavaju niti razumiju) ili ‘ugroženi’ (to su oni jezici koji se još upotrebljavaju, ali rijetko). Svakog trenutka čak 13 europskih jezika može izumrijeti, a u neposrednoj opasnosti od skorog nestanka nalaze se čak 33 jezika Europe, upozorava UNESCO koji navodi da su ti jezici na listi onih koji su ili ugroženi ili su već u procesu nestanka, prenio je u studenome prošle godine i National Geographic. Najugroženiji je gotšejski dijalekt njemačkog jezika, kojim govori malo proučena grupa gotšejskih Nijemaca iz grada Kočevje u Sloveniji, potom slijedi galički dijalekt karaimskog jezika koji je nekada bio široko rasprostranjen u zapadnoj Ukrajini. U procesu izumiranja je i votski jezik, kojim se koristio malobrojni narod Vota iz Lenjingradske oblasti Rusije. Ovim jezikom danas se služi tek oko 20 govornika. Izumire i kildinski laponski jezik s poluotoka Koli u Rusiji kojim danas govori još samo 787 osoba. Među 33 ugrožena europska jezika, odnosno ona koja su u procesu izumiranja, nalazi se osam jezika naroda koji žive u Francuskoj, četiri jezika naroda koji žive u Velikoj Britaniji, tri jezika naroda u Švedskoj, a na popisu zemalja u kojima će uskoro nestati pojedini jezici (narječja i dijalekti) je – uz Bugarsku, Italiju, Grčku, Finsku, Norvešku i Letoniju – i Hrvatska. |
| Osnovna škola Milka Cepelića Vuka |
