2021-06-14 17:07:00 Osječki sleng i essekerizmi, tipični izrazi koje Osječani koriste i po njima se međusobno prepoznaju Osječkim govorom, tzv. švabetanjem govore rođeni Osječani i to oni pravi, obično oni koji žive u Donjem gradu, koji za sebe kažu da su Donjograđani te da nisu dođoši – stanovnici koji su zbog raznih migracijskih razloga doselili u Osijek Osječani, kao i drugi dijelovi lijepe naše imaju osebujan izričaj u jeziku pa tako i svoj prepoznatljivi sleng kojim dominira riječ “lega” (lega iz Osijeka) ali i mnoge druge. Mnogi naši gosti i posjetitelji iz drugih krajeva hrvatske kada dođu u Osijek budu zbunjeni nekim riječima. Na žalost i mlađe generacije sve rjeđe koriste te naše sleng izraze pa ćemo neke od njih ovdje napisati. Riječi osječkoga slenga tipični su izrazi koje Osječani koriste i po njima se međusobno prepoznaju. Osječkim govorom, tzv. švabetanjem govore rođeni Osječani i to oni pravi, obično oni koji žive u Donjem gradu, koji za sebe kažu da su Donjograđani te da nisu dođoši – stanovnici koji su zbog raznih migracijskih razloga doselili u Osijek. Osječani su, dakako, najprepoznatljiviji po svojim naglascima koji su duži nego što bi uobičajeno trebali biti, odnosno kratki su kod njih malo duži, a dugi su „jako“ dugi. Zbog toga se kaže da Osječani razvlače i govore otegnuto iako su naglasci raspoređeni kako trebaju biti. Osim po dužini izgovorenoga naglaska, Osječani se lako mogu prepoznati i po nekim karakterističnim izrazima kao što su: lega, buraz, butra, bracika. Izraz lega, legicase toliko udomaćio u govoru pa nerijetko služi i kao poštapalica („Bilo je, lega moj, i boljih dana.“). Slično je i s riječju bracika, koji se, doduše, koristi nešto rjeđe, a označava brata ili prijatelja.
Osim tih riječi, u jeziku Osječana i okolice postoje i mnogi “Essekerizmi” odnosno riječi, tuđice koje potječu od drugih naroda, a u Osijeku su se udomaćili. U Osijeku se poslije II. svjetskoga rata puno više švabetalo nego danas. I sama se riječ švabetati postupno gubi, a umjesto nje se pojavila jedna novija –govoriti esekerski. Essekerizmi su riječi koje su se koristile puno prije II. svjetskoga rata, uglavnom su to bili iskrivljeni germanizmi iako u slengu postoje i riječi s turskim ili mađarskim korijenima. Mnogo ljudi zapravo ne razlikuje essekerizme od osječkoga slenga. U novije vrijeme često se spominje izraz legalizmi. To su suvremene riječi koje su izmislili i koje koriste Osječani, tzv. lege, odnosno generacija mladih urbanih Osječana s godištem rođenja od 1950. nadalje. Jedna od najdužih ulica u Osijeku, Strossmayerova ulica, za Osječane je „Štrosika“, a srednjoškolsko igralište koje građani svih uzrasta koriste kako bi se rekreirali, a koje se nalazi na križanju Europske avenije i ulice kneza Trpimira, popularna je „srednjika“. Gotovo nitko za poznato osječko kupalište neće reći „Copacabana“, već „Kopika“, a streljana „Pampas“ odavno je preimenovana u „Pampika“. U jednom od najljepših naselja u Osijeku, na Vijencu Ivana Meštrovića, nekadašnjem VBK (skraćenica koja se i danas koristi), odnosno Vijenac Borisa Kidrića, nalazi se nekoliko stambenih zgrada neobičnih žargonskih imena. Jedna od njih je i „Četverolist“, druga najviša zgrada u gradu (nakon Eurodoma). Pogled s najvišega kata, 18., puca duž cijeloga Osijeka, a čovjeku se čini kao da cijeli grad drži na dlanu. Blizu „Četverolista“ nalaze se poznate stambene zgrade, tzv. „Baterije“.Uz „Četverolist“, jedna od najpoznatijih stambenih zgrada zasigurno je i „Ljepotica“, smještena na križanju Vukovarske ulice i ulice kneza Trpimira. Brojni posjetitelji kada se zateknu u Osijeku ostanu zbunjeni izrazima koje koriste domaći stanovnici. Pogledajte neke od karakteristično osječkih sleng izraza: bakutaner – baka buraz, bracika – brat butra – zgodna cura čaga – ples cener – 10 kuna cvike – naočale dumina – fora Emša – bivši Elektrometalski i školski centar gimba – gimnazija kinta – novci komp – računalo komšo – susjed kondor – kontrolor GPP-a kontaj – pazi ovo laćarno, laćo – izraz za nešto što ti je više od ‘supika’ lega – prijatelj ludara – ludnica ili luda glava lujka – luda Mađa – Mađarska nogoš – nogomet picajzla – cjepidlaka pican – malo dijete pija – tržnica pjehe – pješice škemba – stomak slamboš – sladoled slasta – slastičarna srednjika – srednješkolsko igralište stomber – 100 kuna štrafta/gifta – bježi, odlazi papež, papak, klopa – fina hrana Štrosika, Moša, Kopika, Feđika – kolokvijalni izrazi za osječka naselja supika – super, odlično trenđa – trenirka treska – tramvaj futati – smrditi zurka – frizura rođoš – rođendan levat – osoba koja je smotana usnajpati – primjetiti (npr “lega, što sam usnajpo butru”) pičvajz, marisana, marisol – tuča valjak – lažov slimbe – sličice duplići – duplikati slimbi sklomba – sklonište koje izrade djeca škemba – stomak gužvara – velika gužva čevosi – čevapi “u duminskim trakama” – možeš si misliti, malo sutra “ku’iš ono…” – jel razumiješ “kaka zimkulja!” – velika hladnoća “Jel te vuna?” – jel te strah Lega moj, Pija – glavna tržnica granatirmarš – krumpir tijesto špajz – smočnica štijarica – ašov šarafciger – odvijač šteker – utičnica vaservaga – libela fangla – posuda za malter štemajzl – dlijeto šporet – peć
Essekerizmi omama – baka šeflefla – grabilica za juhu nudlvager – valjak za tijesto šufnudle – njoke bakpulfer – prašak za pecivo germtajg – dizano tijesto kraucvekle – tijesto s kupusom cukerpiksna – (biti nekome u cukerpiksni) kutija za šećer štaub šećer – šećer u prahu kapric – inat, prkos frajla – gospođica šmirgl papir – brusni papir otata – djed beštek – pribor za jelo plac – tržnica špacirung – šetnja |
Osnovna škola Milka Cepelića Vuka |