Odgovor na to pitanje zapravo nije poznat.

Jedna teorija ovaj dan povezuje s francuskim prelaskom s gregorijanskog na julijanski kalendar 1582. godine. Oni koji su kasno shvatili da je došlo do te promjene i oni koji nisu shvatili da je početak godine ‘preseljen’ na 1. siječnja postali su predmet ruganja. Prije toga nova je godina počinjala između 25. ožujka i 1. travnja. Svima onima koji za vijest nisu čuli na vrijeme zalijepljena je riba od papira na leđa i nazivali su ih  Poisson d’Avril, tj. aprilska (travanjska) riba.

Druga teorija o nastanku ovoga šaljivoga dana veže se uz pjesnika Geoffreyja Chaucera koji je živio u 14. stoljeću. Neki kažu da je dan inspiriran njegovim pričama  The Canterbury Tales napisanima 1392. godine. U jednoj od priča govori se o taštom pijetlu Chauntecleeru kojeg je prevarila lisica na 1. april.

Drugi kažu kako početak priče o 1. aprilu seže u vrijeme kada se slavio početak proljeća i kraj zime. Ti festivali navodno su uključivali maske i zbijanje šala, zadirkivanje prijatelja i poznanika te općenito kaos.

Postoji i teorija da je ‘krivac’ za 1. april Francuska revolucija. Povjesničari kažu da se na 1. travnja 1789., kada su francuzi svrgnuli s trona kralja Luja 16., engleski kralj George Treći našalio. Pretvarao se kao da želi odstupiti s trona, a zbijanje šala na taj dan zadržalo se do danas.

Prvi april poveznicu ima i s ribama u Europi. “Najstarije zapise o 1. aprilu koje imamo sežu u 1500. godinu i zapisi su francuski i nizozemski pa se vjeruje kako je to zapravo tradicija sjevernoeuropskih zemalja koja se proširila. Taj dan u nekim je dijelovima Europe zapravo poznat kao Travanjski dan riba jer se oko tog datuma brojne ribe nalaze u potocima u Francuskoj pa ih je lagano uloviti – blesave ribe – česta je uzrečica”, pojasnila je povjesničarka Andrea Livesey.

Dakle, ne postoji suglasnost oko točnog porijekla ove tradicije no čini se da je dovoljno simpatična i zabavna da se zadržala dugi niz godina, piše Mirror.